Književnik Radomir Smiljanić rekao je da postoji niz dokaza šta je o Srbima govorio nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac, koji je još pred početak Drugog svjetskog rata upisao u svoj dnevnik da su Srbi i Hrvati dva svijeta koja se neće ujediniti dok je “jednoga od njih” u životu.
Smiljanić podsjeća da su dijelovi tog dnevnika, koji su u posjedu Vatikana, pred sam rat objavljeni u zagrebačkom nedeljniku “Danas”.
On je ukazao da je Stepinac u svom dnevniku iznio i ogorčenje što je Hitler “ostao neobezbjeđenog boka” pred napad na Rusiju, jer su ga Srbi pučem 27. marta 1941. godine izigrali, pišu “Večernje novosti”.
“Srbi i Hrvati su dva svijeta iz cijelog ovog čina i raskidanjem pakta opet izbijaju na javu činjenica da su Hrvati i Srbi dva svijeta. Duh vizantizma i pravoslavnog slovenopistva je nešto grozno, da je svemogući i sveznajući Bog u stanju parirati intrigama i podvalama tih ljudi. Za nas je nešto nepojmljivo da se ugovori i obaveze kidaju bez ikakvih skrupula”, pisao je Stepinac u svom dnevniku, podsjeća Smiljanić.
Smiljanić naglašava da Stepinac u još jednom tekstu o Srbima i Hrvatima o Srbima sudi ovako: “Ni u mora mjere, ni u Vlaha /Srbina/ vjere”.
“Dakle, on i ovde isključuje Srbe i negira njihovo postojanje. To doživljavamo i ovih dana, zapravo baš u rečima katoličkog prvaka, časnog i poštenog čoveka Ivana Zvonimira Čička, koji je u svojstvu Hrvatskog helsinškog odbora dao dovoljno dokaza da objavi vezu Vatikana i pape sa nekadašnjim, čak i sadašnjim ustaštvom”, rekao je Smiljanić.
Prema njegovim riječima, dovoljni su samo Čičkovi izvještaji engleskom Bi-Bi-Siju o šikaniranju, pa i o ubijanju Srba, a posebno ona već poznata praksa Tuđmanove Hrvatske preuzeta od Pavelićeve NDH-a, pa i Alojzija Stepinca, da srpsku djecu treba preobraćati iz pravoslavne u katoličku vjeru.
Prema ranijim najavama, danas i sutra trebalo bi da bude održan peti sastanak Mješovite katoličko-pravoslavne komisije o liku i djelu kardinala Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.
Komisija je formirana na inicijativu pape Franje, koji je na taj način praktično zaustavio kanonizaciju Stepinca i zatražio da se o tome povede dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
