Pravoslavni vjernici danas, u čast praznika Vaskrsenja Hristovog, započinju Vaskršnji ili Veliki post. Post traje 42 dana, a počinje na Čisti ponedjeljak i traje do Lazareve subote. Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vrijeme trajanja posnog perioda 48 dana- najduži je u toku godine, i završava se praznikom Vaskrsenja Hristovog.
Prva nedjelja posta zove se Čista. Druga nedjelja je Pačista. Treća nedelja je Krstopoklona, jer se vjernicima koji su stupili u podvig posta, iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i cjelivanje. Četvrta nedjelja je Sredoposna, jer je to vrijeme sredine posta.
Peta nedjelja posta se naziva Gluvna. U toku te nedjelje se ne pjeva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju.
Šesta nedjelja je Cvjetna. Tako je nazvana po cvijeću i zelenim grančicama koje su djeca i građani bacali pred Hrista pri njegovom ulasku u Јerusalim.
Sedma, posljednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strasna ili Velika nedjelja. Najznačajniji dan u toj nedjelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opijelo raspetom Hristu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Јosif iz Arimateje umotao Hristovo tijelo poslije skidanja sa krsta.
Post ima dvije strane- tjelesnu i duhovnu. Tjelesni post je uzdržavanje od mrsnih jela i alkoholnih pića. Duhovni post podrazumijeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i djela. Tjelesni post je samo neophodno pomoćno sredstvo za uspješnu duhovnu borbu protiv strasti, koje se raspiruju kroz tjelesne želje. Pošto tijelo zajedno sa dušom učestvuje u grijehu, treba zajedno sa njom da učestvuje i u naporima ka ponovnom zadobijanju vrlina.
Stvarni duhovni post podrazumijeva uzdržavanje od svake pohotljivosti. Sveti oci oduvijek su isticali duhovnu stranu posta, i pisali da sam tjelesni post Bog ne prihvata. Čak su ga nazivali “demonskim postom”, jer i demoni ne jedu, a ne teže duhovnom usavršavanju. Time je onaj koji samo tjelesno posti, a ne pristupa duhovnom podvigu, identičan demonima. Duhovna strana posta uvijek uključuje pojačane molitve i borbu za opšte unapređenje svih hrišćanskih vrlina.
