Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić rekla je danas u Prijedoru da Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture prvi put u Srpskoj reguliše oblast zaštite ovih žrtava i omogućava im da ostvari svoja prava.
“Nacrt je urađen sa nama kao predstavnicima žrtava, ali i sa svim nadležnim institucijama. Ovo je prvi put da je Republika Srpska našla rješenje za populaciju koja je do sada bila izostavljena”, rekla je Rajilićeva na prvoj javnoj raspravi o ovom nacrtu.
Ona je dodala da je ovim nacrtom predviđeno da sve žrtve ratne torture, pogotovo žene i djeca, ostvare prava koja do sada nisu imali – pravo na mjesečna primanja po kategorijama, biće oslobođeni participacije za liječenje, a imaće i pravo na besplatnu pravnu pomoć, banjsko liječenje, te samozapošljavanje.
1 od 6
Prema njenim riječima, ovaj nacrt je veliki spas i pobjeda institucija koje su našle načina da i ovu kategoriju uvrste u zakon.
Ona je navela da Udruženje žena žrtava rata ima 612 članova i da to nije konačan broj onih koji su preživjele torturu jer postoji na desetine bolesnih žena na području Sarajeva i Trnova i Posavine koje će biti prijavljene nakon što zakon bude usvojen.
“Svi će morati da imaju dokaz da su evidentirani kao žrtve torture, da ih je evidentirao Crveni krst ili da posjeduju dokument o razmjeni, nakon koje su davali izjave inspektorima za ratne zločine o zarobljavanju, maltretiranju i imenima počinilaca”, istakla je Rajilićeva.
Pomoćnik ministra boračko-invalidske zaštite Srpske Duško Milunović rekao je da je ova oblast do sada na neki način bila uređena jer je postojao Zakon o civilnim žrtvama rata koji je bio poprilično strog u smislu da je vrlo mali broj ljudi mogao da ostvari pravo po tom osnovu.
“Prema tom zakonu je predviđeno da je status civilne žrtve rata moglo da stekne lice koje je imalo najmanje 60 odsto invaliditeta, tako da se javila potreba da se ova oblast uredi na drugačiji način i pruži mogućnost većem broju lica preživjele torture da ostvari to pravo”, naveo je Milunović.
On je dodao da je zakon već duže potenciran i uz maksimalno angažovanje Udruženja žena žrtava rata, kao i da će putem javnih rasprava biti uočeni prijedlozi i izmjene koji mogu doprinijeti kvalitetnom zakonu o zaštiti žrtava ratne torture.
“Nemamo još tačan broj žrtava torture i to ćemo znati već kada zakon `pustimo u život`, jer je definisao pojam i samu torturu po uzoru na međunarodni pravni sistem koji je odredio ovu oblast, način sticanja prava, organ koji vodi postupak i prava koja će proisteći iz tog zakona”, istakao je Milunović.
Narodna skupština Srpske usvojila je 22. februara Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture i uputila ga u javnu raspravu. Cilj je da i ova kategorija stanovništva dobije status kao i ostali učesnici rata.
Nacrt definiše status i prava žrtava torture u odbrambeno-otadžbinskom ratu, od 17. avgusta 1990. do 19. juna 1996. godine.
Lica koja dobiju status žrtve torture imaće pravo na zdravstvenu zaštitu i osiguranje, biće oslobođena troškova participacije, administrativne i sudske takse. Dobiće i pravo na banjsku rehabilitaciju, podsticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, posebnu psihološku podršku, socijalnu zaštitu i besplatnu pravnu pomoć.
Javne rasprave o Nacrtu zakona o zaštiti žrtava ratne torture biće održane i u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Trebinju.
