Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica izjavio je danas da je najjače oružje globalizacije televizija, a da je Srbija kažnjena jer je pružila otpor onome što taj proces nosi.
“Proces globalizacije koji se odvija pred našim očima na televiziji i internetu je kao jedan viđen, ali ne dobar film”, rekao je Kusturica na okruglom stolu “Šta sa globalizacijom u kulturi?” u okviru drugog međunarodnog skupa “Beogradski kontrapunkt – Lične slike svijeta u pokretu”, koji je otvoren danas.
On je ocijenio da je, bez obzira na razna viđenja vremena početka procesa globalizacije, stvarna globalizacija počela rušenjem SSSR-a i uticajem televizije.
“Film nikada nije mogao da bude najžešće oruđe i udarna igla globalne sile i posebno globalnog strujanja. Uglavnom je služio za propagandu. Televizija je osnovno sredstvo globalizacije. Nju koristi osam odsto ljudi – svjetske elite u čijim je rukama 80 odsto svjetskog bogatstva”, ukazao je Kusturica.
Prema njegovim riječima, televiziju moćnom čini brzina kojom donosi informacije i to što može učiniti da osoba koja je danas, na primjer, označena kao prijatelj predsjednika Rusije Vladimira Putina za pet minuta bude anatemisana.
On je naglasio da je televizija učinila to da je, umjesto da se generali NATO pakta osude za kršenje svih zakona, najveći broj građana zapadnih zemalja ostao ubijeđen da je rat protiv istočnih zemalja bio potreban i pravičan.
“Prisutna je neprestana tvrdnja da su oni najbolji na svijetu, iako za većinu ljudi na planeti te vrijednosti mogu da imaju pogubne posljedice. Vidim da Rusi pokušavaju da prihvate ideju amerikanizacije, a ja mislim da to nikada sa njihovom tradicijom i kulturom neće moći”, kaže Kusturica.
On je naveo da se kod zapadnjaka danas javila jedna nova dogma – da je njihov sistem najbolji.
“Zapadni čovjek na takav način postaje novi nadčovjek. Mi smo neki dan slušali novog državnog sektretara SAD. Prvi put za mog života jedan dužnosnik je, kako bi rekli Hrvati, pred Kongresom izjavio da je njegova nacija izuzetna. Mi smo imali u toku Drugog svjetskog rata ideju superiornosti”, napomenuo je Kusturica.
Govoreći o životu danas, Kusturica je rekao da savremeni čovjek nije taj koji samo gleda rijaliti program već, kako je naglasio, živi u rialitiju, a da je ideja da on potpuno izgubi samopoštovanje.
“Tog čovjek bez samopoštovanja, čiji je život rijaliti, oni su u stvari doveli do najniže tačke”, rekao je Kusturica.
Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević je rekao da su istraživanja iz 30-tih godina prošlog vijeka ukazivala da 80 odsto riječi koje pojedinac čuje dolazi iz njegove primarne sredine – porodice, škole, a da je već 80-tih godina većina riječi dolazila iz sekundarnog izvora, odnosno sa televizije.
On je naglasio da će beogradski skup pokušati dati odgovor na pitanje koliko kultura i tradicija trpe pritiske akulturalizacije i poručio da je kultura čovječanstva zajednička, jer joj je temelj zajednički.
Kineski pisac Džang Kangkang je ocijenila da je globalizacija proces koji probija ograničenja i utiče na život čovjeka u svakom kutku svijeta.
Ona je krilaticu da svijetom kruži bauk komunizma preinačila u onu da svijetom sada kruži novi bauk – bauk globalizma i sa sobom, kako je rekla, nosi i dobre stvari, ali i brojne opasnosti.
“U jednom prestižnom kvartu u Pekingu stoji bilbord sa natpisom `Kompjuteri svih zemalja, ujedinite se i internet neka bude ljudski rod`. To je jedna od posljedica globalizacije”, navela je ona.
Kangkang je pojasnila da je u Srbiji, odnosno bivšoj Јugoslaviji, bila prije tri decenije i da je već tada shvatila da je jedna od osnovnih karakteristika Srba da obožavaju svoju tradiciju i slobodu, a da ih, baš kao i Kineze, danas muči pitanje da li će prihvatanjem novog izgubiti svoje “ja”.
Prema mišljenju kanadskog pisca Dejvida Homela, pad Berlinskog zida i SSSR-a bili su uvod u globalizaciju.
“Ne mogu reći da mi je žao SSSR-a, ali onda kada nije bilo konkurentnih sistema, kapitalizam je podivljao. Možda se sada jednostavno desi da se kapitalizam samopojede”, rekao je on.
Homel je rekao da postoje razni načini i modeli da se pojedinac i narodi odupru globalizmu, ali da oni to ne čine.
Beogradski kontrapukt, koji organizuje Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, okuplja značajne književnike i uticajne umjetnike iz zemlje i svijeta koji svojim radom znatno doprinose razumijevanju svjetskih tokova, odnosno situacije u kojoj se čovjek nalazi u današnjem vremenu.
