Cilj Prijedloga zakona o igrama na sreću, koji po hitnom postupku ide na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske, jeste unapređenje sistema igara na sreću, posebno nadzora u ovoj oblasti, i razvijanje obima poslovanja u zakonskim okvirima, a samim tim i povećanje budžetskih prihoda, rečeno je Srni u Ministarstvu finansija Srpske.
U ovom ministarstvu ističu da je cilj ovog zakona jačanje uloge javnog preduzeća “Lutrija Republike Srpske”, koje je u vlasništvu Republike Srpske, i davanje uloge koju jedno ovakvo preduzeće ima u zemljama u okruženju i šire.
Državne lutrije u zemljama u okruženju /Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija/ imaju pravo na osnovu zakona da priređuju sve igre na sreću, a u svijetu ima čak i primjera gdje je sama država jedini priređivač igara na sreću /Kanada/.
– Stoga, jačanje uloge Republike Srpske u nadzoru i priređivanju igara na sreću je potpuno opravdano i priroritetno ima svrhu zaštite i igrača i javnih prihoda sa druge strane. Djelatnost igara na sreću je djelatnost od javnog interesa i mora biti detaljno normirana i kontrolisana od države, kao što je to inače slučaj – naglašavaju u Ministarstvu finansija.
Ovim zakonom predviđena je potpuna “on lajn” kontrola posredstvom računarskih sistema koji će morati da imaju tehničke specifikacije koje omogućavaju Ministarstvu finansija potpuni uvid u sve aspekte priređivanja igara na sreću.
– Drugi aspekt posmatranja ove oblasti je svakako kroz oporezivanje. Oporezivanje priređivanja igara na sreću do sada je bilo u najvećoj mjeri u paušalnom iznosu po uplatno-isplatnom mjestu, terminalu ili automatu za igru na sreću, a uvođenje ‘on lajn’ nadzora stvara tehničke i pravne pretpostavke za oporezivanje u odnosu na prihod /uplate-isplate/ svih priređivača igara na sreću, a što je i predloženo odredbama ovog zakona – pojasnili su u Ministarstvu finansija Srpske.
Oblast igara na sreću u Republici Srpskoj uređena je jedinstveno – Zakonom o igrama na sreću, koji je u primjeni već šest godina i nije nikako mijenjan niti dopunjavan.
– U periodu njegove primjene tržište igara na sreću u Republici Srpskoj je svojim dinamičnim razvojem, naročito u pogledu novih igara i novih tehnologija, nametnulo potrebu za izmjenom i normi koje nisu u ovom momentu u skladu sa tim tržištem. Takođe, analize sistema priređivanja igara na sreću u zemljama okruženja, naročito u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, pa i u FBiH, ukazuju na potrebu mijenjanja osnovih parametara sistema priređivanja igara na sreću u Republici Srpskoj posebno ukazujući na dosta liberalne uslove, nadzor i naknade za priređivanje igara na sreću u odnosu na predmetna zakonodavstva iz okruženja – rečeno je Srni u resornom ministarstvu.
Govoreći o prijavljenom prihodu priređivača igara na sreću, u Ministarstvu kažu da je, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan prijavljeni prihod priređivača igara na sreću za 2017. godinu iznosio 347.457.441 KM od čega su rashodi 316.578.069 KM.
– Prema ovim podacima, prijavljena dobit u igrama na sreću je 30.879.000 KM, što znači da svi priređivači igara na sreću u Republici Srpskoj ukupno plate oko tri milona poreza na dobit što čini oko jedan odsto ukupno plaćenog poreza na dobit u Republici Srpskoj, što je poražavajuće imajući u vidu ekspanziju priređivanja igara na sreću – istakli su u Ministarstvu finansija Srpske.
U Republici Srpskoj posluju 1.033 kladionice sa odobrenjem Uprave za igre na sreću, 441 automat klub sa ukupno 5.369 automata, šest priređivača internet igara na sreću, 16 klasičnih tombola, jedan kazino i 1.097 lokacija na kojima se priređuju elektronske igre putem 1.630 terminala za elektronske igre na sreću.
Ukupan prihod budžeta Republike Srpske u prošloj godini od naknada od priređivanja igara na sreću iznosio je 27,6 miliona KM, dok je ukupan broj prijavljenih radnika u cijeloj oblasti igara na sreću na dan 31. decembra 2017. godine bio 2.478, a 31. decembra prošle godine – 2.457.
Iz nadležnog ministarstva napominju još i da se ovim zakonom pravo priređivanja igara na sreću putem automata, kazina, kladionica i lutrijskih igara na sreću ne mijenja, već se samo modifikuju uslovi za priređivanje po pitanju naknada i računarskog sistema.
– Pravo na priređivanje elektronskih igara na sreću postaje isključivo pravo ‘Lutrije Republike Srpske’ zato što su elektronske igre u suštini lutrijske igre na sreću koje se priređuju putem terminala za elektronske igre odnosno putem VLT /video lutrijskih terminala/ i kao takve prirodno ne mogu biti priređivane od drugih priređivača već isključivo od ‘Lutrije Republike Srpske’ – pojasnili su u Ministarstvu finansija Srpske.
Prema dosadašnjem zakonu, elektronske igre na sreću mogle su se priređivati u igračnicama za elektronske igre, a od 2012. i u mjestima gdje se priređuju druge igre na sreću /kladionicama, automat klubovima, kazinima/ i da nikada nije registrovana niti jedna igračnica niti je postojao i jedan zahtjev za njeno otvaranje.
– Svi terminali za elektronske igre na sreću su smještani u prostore gdje se već priređuju druge igre na sreću – naveli su u ovom ministarstvu.
Takođe, naglašavaju u Ministarstvu finansija, da su prema dosadašnjem zakonu dobici od igara na sreću bili oporezovani samo ukoliko su iz lutrijskih igara, što je dovodilo u neravnopravan položaj dobitnike u lutrijskim igrama u odnosu na druge dobitnike /na primjer iz kladioničkih igara/, pa je ovim zakonom predloženo da se oporezuju svi dobici u igrama na sreću preko 100 KM.
– Prag od 100 KM je postavljen iz dva razloga – prvi je tehnički aspekt provođenja ovakvog oporezivanja imajući u vidu da se svi dobici moraju uplatiti na račun kako bi se u momentu isplate odbio porez i uplatio na račun javnih prihoda, a drugi razlog je što je u FBiH ovaj prag postavljen identično, pa je s ciljem ujednačavanja a zbog izbjegavanja negativnih efekata potrebno izvršiti ujednačavanje – rekli su u nadležnom ministarstvu.
Pored navedenih razloga, u ovaj zakon se prvi put uvodi međunarodni standard odgovornog priređivanja igara na sreću koji između ostalog označava i obavezu priređivača igara na sreću da usmjere određena sredstva za sprečavanje zavisnosti od kockanja na način da finansiraju psihološka savjetovališta ili telefonska psihološka savjetovališta koja će biti besplatna za igrače, kako je to uređeno u svim razvijenim zemljama.
Takođe, ovaj standard podrazumijeva i ograničenje reklamiranja, kao obavezu u okviru reklama upućivanja na mjesta na kojima igrači mogu dobiti besplatnu psihološku pomoć ili upozorenja o štetnosti kockanja. I sadašnji zakon sadrži vrlo jasne zabrane igranja maloljetnicima i jasnu uputu postupanja u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Ovim dodatnim normama stvara se još čvršća zakonska regulacija društveno odgovornog ponašanja u ovoj oblasti.
Kada je riječ o finansijskim efektima, u Ministarstvu finansija kažu da je veoma teško napraviti realnu procjenu rasta prihoda, jer podaci o uplatama i isplatama u igrama na sreću nisu bili relevantni za plaćanje naknada u sadašnjem zakonu, a i priređivači su vršili različita knjiženja ali, prema grubim procjenama, može se očekivati rast prihoda za oko 30 miliona KM.
