Srbi na Kosovu i Metohiji, i pored svih teškoća, odlučni su da ne odustaju, da se bore i opstaju, istakao je humanitarac francuskog porijekla Arno Gujon u Beču, dodajući da je martovski pogrom mnogim Francuzima « otvorio oči » da nije sve crno-bijelo kako su prikazivali mediji.
Gujon je u subotu uveče, u organizaciji “Prosvjete”, predstavio svoju knjigu “Svi moju putevi vode ka Srbiji” i prenio patnje srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. On je kazao da je povod da pomogne srpskom narodu bio pogrom koji od 17.marta 2004.godine, kao i da je Srbija uvijek bila prisutna u njegovoj porodici.
Foto: Promo
Kaže da su mnogi Francuzi tokom martovskog pogroma nad Srbima, kada su videli slike paljenja crkava i proterivanja, shvatili da stvar nije crno-bijela, već kompleksnija, pa su neki čak govorili i o etničkom čišćenju nad Srbima, ali je i tada jaz između riječi i djela koja su trebalo da uslijede bila ogromna. Revoltirani pogromom, brat i on su odlučili da pomognu, jer su paljenje crkava osjećali kao svoju bol i tugu što se tako nešto dozvoljava usred Evrope.
– U današnje vrijeme društvenih mreža, kada se tako nešto dogodi, vodi se diskusija na tu temu nedjelju dana, a potom pređe na drugu, pa treću, četvrtu temu bez ikakvih djela. Mi tada nismo imali društvene mreže i želeli smo svoj bijes da pretvorimo u djelo – objasnio je on.
Kaže da je, kada je prvi put, išao u enklave, koje je Francuzima opisao kasnije kao okruženo “galsko selo” u crtanim filmovima, ali čiji stanovnici nemaju čarobni napitak, on je imao priliku da vidi kako Albanci krađama pokušavaju da “ugase” sela.
– Oni su ukrali traktor, krave, i drva. Zbog tih krađa čitavo selo je bilo egzistencijalno ugroženo – ukazao je Gujon dodajući da je to način na koji Albanci pokušavaju da proteraju Srbe. Istakao je da, i pored činjenice da je 10. septembra prošle godine, kada je namjeravao da ide u Novo Brdo da otvori farmu, i kada je bio privremeno pritvoren na administrativnom prelazu Merdare, nakon što mu je izrečena mjera zabrane ulaska na Kosovo, ne odustaje od pomaganja srpskom življu.
– Ja sam sa ljudima kojima smo pomagali postao prijatelj i niko ne preispituje sebe kada treba da pomogne svojim prijateljima i braći. To je nešto što se podrazumijeva – podvukao je on.
Gujon je preneo da je u prethodnih 15 godina organizovao 44 konvoja pomoći, pokrenuo desetine projekata, renovirao 33 škole, podigao šest farmi, otvorio mljekaru i mnogo toga drugog što je potrebno srpskom narodu da preživi na Kosovu i Metohiji. Istakao je da su Srbi sa Kosova i Metohije vredni i pametni, ali da nemaju mogućnosti da se razvijaju i imaju dostojanstven život.
