Austrijska biskupska konferencija (ABK) nije nadležna za održavanje mise na Blajburgu, jer ona spada u nadležnost nadbiskupije Gurk-Klagenfurt, kazao je predsjednik te konferencije nadbiskup Kristofer Šunborn, istakavši da Austrija na skup na Lojbuškom polju gleda kao na fašistički.
Zabrana Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine u Blajburgu bude održan tradicionalni skup na komemoraciji ubijenim ustašama i nezadovoljstva Hrvatske takvom odlukom, bila je jedna od tema četvorodnevnog zasjedanja ABK, potvrdio je Šunborn.
Potvrdio je i da mu je o tome pisao nadbikup Puljić, te da su na tu temu imali duge telefonske razgovore.
– Mi imamo sugestiju koju bi volio prenijeti Hrvatskom saboru i HBK. Blajburg je bolno razdoblje u istoriji Hrvatske s puno hiljada mrtvih, ali istovremeno je istorija kompleksna. Ja sam porijeklom iz Češke, mi smo progonjeni i tek nakon 80 godina o tome možemo iskreno razgovarati, mi Česi koji smo protjerani i Nijemci. Možemo razgovati s HBK uz komisiju istoričara. To nam treba za daljnje korake – kazao je Šunborn, prenio je portal Index.
Na Blajburg se, istakao je, u Austriji gleda kao na fašistički skup.
– U Austriji se kaže da je riječ o fašističkom okupljanju, a u Hrvatskoj je to istorija predaka – rekao je Šunborn i predložio HBK da zajednički pokušaju da obrade tu, kako je rekao, kompleksnu istoriju.
– To je jako važan proces koji će spriječiti da se ta tema instrumentalizuje od raznih grupa. To ne želimo – poručio je predsjednik ABK.
Šunborn je rekao i da je za odobravanje skupa u Blajburgu pravno nadležna samo biskupija Gurk-Klagenfurt.
– Kao što je i uobičajeno biskup koji je trebao da vodi misu je zatražio dozvolu od biskupije Gurk-Klagenfurt, ali mu ona nije data – rekao je Šunborn.
Misa na Blajburgu je ove godine bila predviđena za 18. maj, ali je austrijska biskupija napravila detaljnu analizu prošlogodišnje komemoracije čije održavanje je bilo dozvolje pod određenim uslovima.
Traženo je da se ne nose političke oznake, da ne bude transparenata, da se ne nose odore ili odjeća koja podsjeća na odore te da se ne nosi odjeća s inkriminišućim natpisima. Zabranjeno je bilo i postavljanje šatora i točenje alkohola.
Uprkos svim tim zabranama, detaljna analiza prošlogodišnjeg skupa je pokazala da većina njih uslova nije bila ispunjena, piše portal 24sata.
Austrijska vlada je prošle godine usvojila izmjenu zakona o zabranjenim simbolima totalitarnih režima, među kojima su i dva ustraška simbola.
Za kršenje tog zakona predviđene su novčane i kazne zatvora.
