Na selfije danas gledamo kao na neku novu pojavu, sam izraz je ušao u Oksford rječnik 2013. i ubrzo postao riječ godine.

Selfiji su, međutim, stari koliko i fotografija, a prvi selfi fotografije je 1839. godine napravio Amerikanac Robert Kornelijus.

U analizi u kojoj se selfijima bavio BBC, a tekst prenio Nedeljnik, autor primjećuje da bi fenomen selfija sigurno bio zanimljiv Sigmundu Frojdu, tvorcu psihoanalize i da bi on vjerovatno primijetio da ljudi kače selfije ne zato što su zaljubljeni u sebe, već zato što žele da svi ostali budu zaljubljeni u njih.

BBC podsjeća da je Frojd zapoceo svoja istraživanja krajem 19. vijeka, u doba daleko veće seksualne represije, kao i da su se žene i muškarci držali odvojeno i da su učeni da se stide zbog izražavanja svoje seksualnosti, ili još gore, zbog uživanja u njoj.

Mnoge Frojdove pacijentkinje iz bečkog visokog društva patile su od “histerične paralize”, odnosno, bile su nesposobne da hodaju, bez ikakvog fizickog uzroka. Frojd je smatrao da su time u stvari tražile pažnju.

– Ako nam je pažnja drugih ljudi toliko potrebna, zar nije bolje podijeliti nekoliko besramnih selfija? Možda jeste, ali to ne znači da ne postoji nešto nezdravo u ovoj opsesiji, ne samo za one koji slikaju selfije, već i u odnosu na to kako selfiji utiču na druge – navodi autor na BBC.

Konstatuje da selfiji pokazuju ljude koji žive najbolje živote, i pažljivo se biraju i sređuju, te da smo okruženi slikama ljudi sa savršenim životima i tijelima, a da novije studije pokazuju da se zbog njih osjećamo sve zavidnije, izolovanije, nesigurnije i neadekvatnije.

Frojdovim riječima, tuđi selfiji nas čine neurotičnim, konstatuje se u analizi i podsjeća na njegove riječi da je cilj psihoanalize da zamijeni neurotičnu patnju normalnom ljudskom nesrećom.

Sljedeći put kada poželite da slikate selfi, sjetite se Narcisa i umjesto selfija usmjerite se na prijatelje, poruka je u tekstu BBC-ja, a riječ je o liku iz grčke mitologije koji se udavio pokušavajući da zagrli svoj odraz u vodi, a diveći se sopstvenoj ljepoti.

Frojd kaže da je samoljublje prirodno, podsjeća autor, ali podsjeća i da ono može da se pretvori u psihološki poremećaj kada neko voli sebe do te mjere da isključuje sve ostale.

– Ako se umjesto selfija usmjerite na prijatelje, možda nećete dobiti onoliko lajkova koliko biste željeli, ali ćete dobiti Frojdovo odobravanje i to bi trebalo da vam bude dovoljno – zaključak je teksta, koji je objavio BBC, a prenijeli Nedeljnik i B92.

Ovo su neki rezultati:

Narcisi su obično aktivniji na društvenim mrežama

Kačenje selfija povezuje se sa pretjeranim samoljubljem

Žene su obično manje sklone narcizmu od muškaraca, iako kače više selfija.

S druge strane, americka psihološkinja Džin Tvenge je pokazala da je narcisizam u sve većem porastu: u proteklih nekoliko decenija dostigao je istu stopu kao i gojaznost.

Većina Frojdovih ideja nastala je iz njegovih svakodnevnih opažanja, a kolicina informacija kojoj danas imamo pristup bila bi veoma zanimljiva nekome poput njega.

Tanjug