Prijedorski Centar za socijalni rad lani je evidentirao 18.196 obraćanja korisnika po raznim osnovama, a ovaj broj je iz godine u godinu veći za po više stotina, navedeno je u izvještaju o radu ove javne ustanove za 2018. godinu.
U izvještaju je istaknuto da su najčešći razlozi obraćanja uslovljeni teškom društveno-ekonomskom situacijom.
“Najviše ih se odnosi na novčanu pomoć, jednokratnu novčanu pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica i zdravstvenu zaštitu. Zabilježen je i porast obraćanja građana po pitanjima razvoda brakova, nasilja u porodici, stambenog zbrinjavanja, kao i za usluge psihologa i defektologa”, navedeno je u izvještaju.
Izvještaj pokazuje da je u obraćanjima korisnika usluga socijalne, porodično-pravne i dječije zaštite evidentan porast broja starijih korisnika /iznad 65 godina/ koji nemaju dovoljno materijalnih sredstava i adekvatno porodično staranje, kao i broj vaspitno-zapuštene i zanemarene djece i partnera sa narušenim odnosima iz bračnih i vanbračnih zajednica.
“Kao gorući problem potrebno je izdvojiti zbrinjavanje lica sa problemima u mentalnom zdravlju kao posebno kompleksnu, ozbiljnu i učestalu problematiku. Potrebno je i nosioce vlasti upoznati o problemu zbrinjavanja lica sa mentalnim poteškoćama, o procedurama postupanja i problemima iz prakse, zbog čega je Centar ovu temu predložio Skupštini grada Prijedora”, istaknuto je u izvještaju.
U izvještaju je navedeno da je zbog teške ekonomske situacije narušena demografska struktura grada, evidentan je proces starenja stanovništva, smanjenje broja mladih, pad stope nataliteta i povećanje smrtnosti.
“Sve veći broj korisnika i sve složenija porodična problematika iziskuju konstantnu potrebu za kadrovskim jačanjem u pogledu stručnih radnika, posebno socijalnih radnika i stručnog osposobljavanja”, ukazano je u izvještaju.
U izvještaju je istaknuto da je sve veći pritisak na Centar za socijalni rad lica koja po Zakonu o socijalnoj zaštiti nisu u njegovoj nadležnosti.
“To su sve kategorije materijalno ugroženih lica – penzioneri, radno sposobna lica, socijalno ugrožene kategorije iz izbjegličke i povratničke populacije, nezaposlena i zaposlena, te lica bez zdravstvenog osiguranja”, navedeno je u izvještaju.
