Grad Prijedor donio je Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, obrazovanja i kulture, socijalne i zdravstvene zaštite za period 2019-2023. godine.
Ovaj strateški dokument treba da doprinese uključivanju najbrojnije i najugroženije nacionalne manjine u BiH u svaki segment društva radi postizanja stvarne i praktične ravnopravnosti.
Ovaj akt često je uslov za prijavljivanje projekata donatorima, a socijalna inkluzija Roma jedan je od uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.
Od ukupnog broja zaposlenih u 2018. godini po programu “Podrška zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj”, kojeg raspisuje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske, u Prijedoru su zaposlena dva pripadnika romske nacionalne manjine.
Od 5.132 nezaposlena lica u gradu Prijedoru na evidenciji ovdašnjeg biroa Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, njih 16 su Romi, među kojima je 11 nekvalifikovanih, po jedan limar, mehaničar poljoprivrednih mašina, električar i keramičar, te jedan diplomirani medicinar zdravstvene njege.
Prema nezvaničnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Prijedoru je bilo 219 Roma, dok druženje Roma tvrdi da u ovom gradu živi oko 750 stanovnika romske nacionalne manjine.
Prema podacima Gradske uprave, od ukupno 90 romskih porodica smještanih na 12 lokacija njih 40 ima vlasništvo nad zemljištem, a 25 ih nije stambeno zbrinuto.
Grad Prijedor je 2000. godine izgradio zgrade sa devet stanova za Rome, gdje su i prostorije Udruženja Roma, a od 2008. do 2016. godine stambeno je zbrinuto 40 porodica – izgradnjom 18 novih stambenih jedinica i rekonstrukcijom 22, a tom prilikom je pet porodica dobilo i bunare za snabdijevanje pitkom vodom.
Akcioni plan u domenu obrazovanja Roma treba da obuhvati veći broj romske djece za najmanje 20 odsto u odnosu na 2018. godinu.
Prava iz socijalne zaštite posredstvom Centra za socijalni rad Prijedor korisiti 2.593 lica, među kojima 81 lice romske nacionalnosti, a najveća prepreka u ostvarivanju ovih prava je neposjedovanje osnovnih dokumenata i neupisivanje novorođene djece u matične knjige rođenih.
Problem sa kojim se Grad Prijedor konstantno suočava jeste prosjačenje, a najčešće se u takvim slučajevima radi o pripadnicima romske populacije koji svoju djecu koriste kao sredstvo za sticanje prihoda, što je jedan od najtežih oblika zloupotrebe djece i najčešći oblik prisilnog i štetnog rada djeteta.
U 2018. godini za dvije porodice romske nacionalnosti Centar za socijalni rad izrekao je mjere pojačanog nadzora nad vršenjem roditeljskog prava, a 16 porodica je u riziku od zloupotrebe roditeljskog prava koje su pod stalnim praćenjem Centra.
U oblasti zdravstvene zaštite, zajedničko Romima u Prijedoru jeste nedostatak informacija o pravima i obavezama u vezi sa zdravstvenom zaštitom i zdravstvenim osiguranjem i načinom ostvarivanja ovih prava.
Grad Prijedor formiraće radnu grupu za realizaciju i praćenje realizacije Akcionog plana, koja će izraditi operativni plan za implementaciju aktivnosti za svaku godinu. U njenom sastavu biće predstavnici Gradske uprave, Udruženja Roma, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje, Skupštine grada i Policijske uprave.
Za finansiranje projekata iz Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, obrazovanja i kulture, socijalne i zdravstvene zaštite za period 2019-2023. godina u budžetu Grada Prijedora za ovu godinu planirano je 9.900 KM.
Godine 2004. tadašnja opština Prijedor bila je prva lokalna uprava u BiH koja je u svom budžetu izdvojila namjensku stavku za finanasijsku podršku za udruženja nacionalnih manjina.
