Uvođenje “digitalnih učionica” u Srpskoj trebalo bi da počne u narednoj godini, a planirano je opremanje 500 učionica u svih 187 osnovnih škola, najavljuju iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Ovakvo opremanje učionica, sa internet mrežom, računarima i digitalnim udžbenicima, radiće se u saradnji sa Vladom Srbije, ali sve je još u fazi pripreme, ističu nadležni.
– Planirana je nabavka ukupno 500 digitalnih učionica, a njima će biti opremljene sve osnovne škole u Republici Srpskoj. Predviđeno je da se oprema koristi u svim razredima, u zavisnosti od škole. Ovaj projekat u potpunosti finansira Vlada Republike Srbije, a isporuka i opremanje bi se trebali realizovati tokom 2020. godine – kažu u ovom Ministarstvu.
Cilj je, kažu, veća primjena novih tehnologija u obrazovanju i digitalizacija udžbenika, te jačanje kreativnosti, inovativnosti i kritičkog promišljanja.
U planu je, podsjećaju, i reforma nastavnih planova i programa, te digitalizacija sadržaja koji se koriste u nastavnom procesu.
Od ove školske godine je, tako, u primjeni digitalni udžbenik geografije za šesti razred, kao pilot-program.
Iz Zavoda za izdavanje udžbenika i nastavnih sredstava RS najavili su da će ih sljedeće školske godine biti šest za osnovne škole, te da sve to već pripremaju.
– Suština reformi je da učenici dobiju znanje koje je primjenjivo u daljem životu. Digitalne i e-učionice promovišu interaktivno učenje pomoću informaciono-komunikacionih tehnologija. Primjena IKT opreme je pokazala odlične rezultate u poboljšanju informatičkih vještina kod učenika. Uticala je i na povećanje zainteresovanosti učenika za određene sadržaje, kao i na poboljšanje motivacije za učenje, s obzirom na to da je ovakav način rada učenicima interesantniji od uobičajnog – ističu iz Ministarstva, te podsjećaju da su u okviru projekta „Dositej“ sve osnovne škole u RS već opremljene e-učionicama.
Foto: Shutterstock
Tako u 187 osnovnih škola ima 847 e-učionica, a jedna učionica znači 25 računara za učenike i jedan laptop za nastavnika.
To čini ukupno 20.360 laptopa za učenike i 1.529 laptopa za nastavnike u školama, ističu u Ministarstvu.
Istovremeno, ovo Ministarstvo je nedavno raspisalo i tender za opremanje vaspitno-obrazovnih ustanova u Srpskoj računarskom opremom i softverom, vrijedan oko 24 miliona KM sa PDV-om, a podrazumijeva opremanje i srednjih škola, ali i vrtića u RS.
Po planu nabavke, ugovor bi trebalo da bude potpisan ovih dana, ali obavještenje o dodjeli ugovora nije objavljeno do zaključenja ovog broja.
Po dostupnim informacijama, dio toga trebalo bi da se odnosi na nastavak projekta “Eduis online” odnosno primjenu elektronskog dnevnika u svim osnovnim i srednjim školama, što je započeto u septembru prošle godine.
Pored toga, u naredne tri godine planirano je opremanje svih škola, pa i vrtića laptopima, te primjena informacionog sistema u predškolskim ustanovama “kako bi se uspostavio efikasan i pravovremen mehanizam praćenja razvoja i napredovanja djece i lakša dostupnost tih podataka roditeljima”.
– Ovim projektima omogućila bi se kvalitetnija realizacija nastavnog procesa, upotreba digitalnih sadržaja u nastavi, funkcionisanje škola bi se odvijalo na efikasniji i moderan način i cjelokupni obrazovni sistem u RS postigao bi viši nivo kvaliteta, što je u skladu sa reformskim procesima u obrazovanju RS – navodi se u informaciji o ovim projektima koju je u julu razmotrila Vlada i zadužila Ministarstvo prosvjete da provede javnu nabavku.
Ćosić: Opštine to ne bi mogle same finansirati
O mogućnostima da se digitalizacija ili opremanje računarskom opremom učionica u Srpskoj finansira i iz lokalnih budžeta, već se razgovaralo i sa Savezom opština i gradova RS.
Predsjednik ovog Saveza Ljubiša Ćosić kaže da se u sklopu razgovora o demografskoj obnovi govorilo o potrebi digitalizacije, a prije svega srednjih škola, ali da je to ideja “u povoju”. Ne očekuje da bilo šta od toga bude pre 2021. godine.
Foto: Mariana Đurić/RAS Srbija
– Prije svega zato što sve što iziskuje dodatne troškove za budžete lokalnih zajednica. Po tome se, ili mora predvidjeti veće izdvajanje za nas, koje dolazi sa nivoa republike, ili na neki način da opštine i gradovi usaglašeno kažu da ćemo ostvariti neke uštede, da bismo uložili u to. Nisu nam predočene neke procjene koliko bi to koštalo, niti smo mi to radili, ali to ne mogu biti mala izdvajanja. Zato ne možemo tek tako preuzeti finansijske obaveze za koje nemamo pokriće, koliko god da to bila dobra ideja nekog ministarstva. Ali svakako možemo i treba da razgovaramo o tome, kao i o povećanju naših izvornih prihoda, prije svega od indirektnih poreza – kaže Ćosić.
