Proslavljeni režiser Emir Kusturica izjavio je da su nobelovac Peter Handke i Kosmet srodne duše, jer nisu pristali na prolaznost, Kosmet – vijekovima, a Handke od trenutka kada je počeo da piše.
– Prolaznost je danas religija onih koji vjeruju u vječnu sadašnjost, a ne u vječnost duše. Na suprotnim stranama stoje. Kosmet i Handkea vezuje religioznost i nisu dozvolili razumu da ih razori – rekao je Kusturica.
Kusturica kaže da je Handke primio Nobelovu nagradu, a da je on “zakucao” ideju da ne treba priznati nezavisno Kosovo, ističući da se čuda dešavaju i da velike nagrade same stižu do umjetnika.
– Ushićenje stiže u trenucima kada se čovjek tome najmanje nada. Slično će biti i sa narodima koji još nisu prihvatili reklamnu frazu da je budućnost već počela i da “olujni vjetar” već sutra može da oduva i Deborovo društvo spektakla u čije okove smo stegnuti kao hipnotisani zamorci i to ne našom voljom. Viša sila je u pitanju – rekao je Kusturica.
Prema njegovim riječima, već sutra može da iznenadi novo vrijeme i da zauvijek sa horizonta oduva tipove koji “vjeruju u vječnu sadašnjost”.
– Budućnost, ipak stiže sutra i koliko god sve izgleda beznadežno iako se osjećamo kao “slamka među vihorove” obrtni motivi koji se nalaze u velikom svijetu stići će i do nas u razumnoj formi, ali će o našoj sudbini odlučivati bezumna sila koja je već započela drugi čin naše drame – rekao je Kusturica za Večernje novosti.
On je dodao da su srpski narod bombardovali već u “prvom činu” i da je po njemu padao atomski prah, za razliku od Čehovljeve napomene da, ako u prvom činu na zidu visi puška, ona mora da opali u trećem dijelu.
– Ništa drugo nama ne preostaje nego da gajimo sklonosti ka čudovišnoj prirodi našeg opstanka. Da će čudo biti presudno, ali i naša volja rekao je i Nobelov laureat – kaže Kusturica.
On smatra da je Handke davno zaslužio Nobelovu nagradu, ali da okolnosti i vrijeme u kom živimo nisu nagovještavali čudo.
– Ipak, ono se desilo. Zato misli nemaju kud nego na Kosovo i Metohiju. I to ne samo tragovima nacionalnih osjećanja, nego i brigom za elementarne čestice sekularnosti, koje su molekul hrišćanske kulture – rekao je Kusturica.
On je naglasio da taj pojam u čovjeku pokreće, razdvaja i vraća ih u cjelinu, sugeriše nam čega je sve to zbir, uključujući i one koji na Zapadu ignorišu da postupak poniženja na Kosmetu već predugo traje, te da njih, na kraju, teško može da mimoiđe slična sudbina.
– Treba vjerovati u čudo – poručio je Kusturica.
On je ukazao da Handke za razliku od nas nije čekao, već je bio u stalnom kretanju i dodao da je jedan drugi Nobelovac Ivo Andrić pisao da Srbima ne treba takva vrsta ropstva da gledamo sa sporednog kolovoza dok prolaze vozovi.
– Niti nam je potrebno da jedno čudo proizvede drugo, iako na kraju, trenuci čekanja su danas još jedino bolji od slijepe vjere i smisla za iznuđenu realnost – naveo je Kusturica u tekstu – dijelu rukopisa knjige pod radnim naslovom “Naša stvar” koju će objaviti kompanija Novosti.
On je dodao da je “najviše zbog toga što je razum konformista, on smješten u čekaonicu za izdaju”.
– Lako ga korumpiraju, koriste ga prilikom kolonizovanja koje je kod nas dovršeno. Prvo stiže okupacija, pljačka, pa čekaonica. Razum se opire čudima – istakao je Kusturica.
