Ukoliko Bošnjaci odbiju zahtjeve da se obnovi prvobitno dejtonsko uređenje BiH, Srbi će imati opciju da jednostrano otcijepe svoju teritoriju i da se ujedine sa matičnom državom, navodi britanski politikolog i stručnjak za Balkan Timoti Les.
Les je naveo da se BiH ubrzano kreće ka svom drugom kolapsu, tri decenije otkako se ova nezavisna država prvi put dezintegrisala.
– “Okidač’ za to predstavljala je presuda Ustavnog suda BiH, po kojoj se poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj proglašava imovinom BiH, a ne Republike Srpske što podriva pravo koje Srbi polažu na svoju teritoriju. Takva presuda uslijedila je nakon pritužbe bošnjačkih parlamentaraca, koja je usvojena uz podršku nesrpskih članova devetočlanog sudskog panela, uključujući troje stranih sudija – naveo je Les u autorskom tekstu za portal “BalkanInsight”.
On je naveo da je “za Republiku Srpsku ova odluka Ustavnog suda BiH politička i, kao odgovor, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, uz podršku parlamenta Republike Srpske, Srpske pravoslavne crkve i većeg dijela izbornog tijela, dao je ultimatum Bošnjacima – pristanite na uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda u roku od 60 dana ili će Republika Srpska jednostrano obnoviti svoju punu autonomiju i inicirati referendum o nezavisnosti”.
– Lako je odbaciti ovo kao još jednu praznu prijetnju u nastavku retoričkih zahtjeva Dodika za nezavisnu Republiku Srpsku. Umjesto da ignoriše odluku Ustavnog suda, što je slobodan da uradi, Dodik skreće pažnju sa ekonomskih teškoća proizvodnjom krize, a potom će da pokupi nagradu na lokalnim izborima u oktobru. Međutim, ovakvim analaiziranjima gubi se iz vida šira strateška slika – da je spoljna podrška za očuvanje BiH urušena, čime su se stvorili uslovi da se Republika Srpska otcijepi od BiH – naglašava Les.
Britanski stručnjak za Balkan konstatuje da se Zapad vremenom “ohladio” kada je riječ o pokušajima očuvanja “dejtonskog uređenja” BiH zato što njegovi višestruki slojevi vlasti dovode do ozbiljne neefikasnosti, a njegov kompleksan sistem provjera i ravnoteže, uključujući etničke kvorume i nacionalna veta, omogućava grupama sa različitim interesima da blokiraju donošenje odluka u zajedničkim institucijama.
– To predstavlja nepremostivu prepreku za integraciju BiH u EU i NATO, što je izlazna strategija Evropljana i Amerikanaca za ovu zemlju – smatra Les.
On je naveo da je krajem devedesetih Zapad dodijelio ovlašćenja za sprovođenje reformi u BiH, preusmjerivši nadležnosti sa nižih nivoa uprave do centralnih institucija i ograničavanjem prava nacionalnih grupa da blokiraju donošenje zakona.
– Ipak, Srbi nikada nisu prihvatili ove reforme, koje su im bile nametnute. Kada je Zapad najzad smanjio kontrolu nad Bosnom, 2006. godine, Dodik je počeo da prijeti secesijom, dok su Bošnjaci iskoristili sva politička, zakonska i diplomatska sredstva da nastave proces centralizacije, koji je započeo Zapad, čemu su se Srbi oduprli, i započeo je rat nerava, koji je usporio politički, društveni i ekonomski razvoj Bosne – naglašava se u tekstu.
Les je naglasio da Bošnjaci ne mogu da pobijede u “ratu nerava” i da je “odnos snaga na terenu takav” da ide naruku onima koji žele da se otcijepe iz BiH.
– Cilj Bošnjaka o uspostavljanju demokratskog, multietničkog društva zahtijeva aktivnu saradnju Srba i Hrvata, a obje grupe se tome protive… Ukoliko Bošnjaci odbiju zahtjeve da se obnovi prvobitno dejtonsko ustrojstvo, Srbi će imati opciju da jednostrano otcijepe svoju teritoriju od Bosne i da se ujedine sa matičnom državom – objašnjava britanski politikog.
U tekstu se ocjenjuje da se umnogome izmijenila pozicija “različitih spoljnih aktera”, čime se stvorila šansa za Srbe da se otcijepe.
Les naglašava da je došlo do zaokreta u SAD izborom Donalda Trampa za predsjednika i njegovim odbijanjem da vodi “glupave ratove” u perifernim regionima poput Balkana, kao i fokus na neutralisanje ruskog uticaja u Srbiji, “tako što će privoljeti Srbiju da prizna Kosovo i da riješi ovo pitanje zahvaljujući kojem Rusija ima uticaja na spoljnu politiku Srbije”.
