Ko prekrši izolaciju ide u karantin, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u intervjuu za Dojče vele.
Šeranić je rekao da BiH nije dostigla vrhunac epidemije.
Intervju prenosimo u cijelosti:
DV: Važite za nekog kome javnost u ovom trenutku u Republici Srpskoj, ali i cijeloj BiH mnogo vjeruje. Kako se nosite sa komplimentima?
– Јa se svakako zahvaljujem na podršci, ali ja nisam sam ovdje. Iza mene stoji ogromna armija ljudi, bilo da su na infektivnoj klinici ili moji inspektori, ja ih sve zovem mojima jer oni rade za dobrobit svih građana. Mislim da oni zaslužuju isto tako podršku. Јa sam samo istaknut ispred njih da govorim o svemu tome i ja tu ulogu preuzimam.
DV: Ali javnost kaže da to odlično radite.
– I to je stvar tima i dobre pripremljenosti i dobre komunikacije i moje službe za odnose sa javnošću. Mi timski radimo sve ovo. Možda stručno znam više o cijeloj ovoj situaciji od nekih drugih, ali svi smo mi u ovom zajedno. I bez zajedničkog odgovora nema kontrole epidemije.
DV: Karantin je uspostavljen u Gradišci u cilju prevencije širenja virusa korona, prvi putnici su stigli, saradnja sa Federacijom BiH i nije baš na najboljem nivou. Koliko to može biti problem u ovoj situaciji, koliko ugrožavanje drugih?
– Ne misli da će iko biti ugrožen ako donosimo neku mjeru za naše građane. Mislim da je dobro da donosimo mjere u cilju zaštite zdravlja stanovništva. Јa ne bih to gledao u tom kontekstu. Drugačiji je način odlučivanja i struktura same Federacije, Republike Srpske i Distrikta nisu iste, kada govorimo o tijelima. Mi imamo odličnu koordinaciju u smislu preporuka odluka koje treba da donesemo. Sa kolegama epidemiolozima iz FBiH sam bio u masi nekih izazova, od poplava, pojave ebole, pandemijskog gripa 2009./2010.
DV: Ali iz Federacije su nedavno stigla različita tumačenja u odnosu na Republiku Srpsku, kada je riječ o tome ko ostaje u karantinu, a ko ide u kućnu izolaciju.
– S obzirom na to da smo mi u Republici Srpskoj, vidite i po broju testiranih i zaraženih imali klastere u kojima se građani nisu ponašali odgovorno, mi moramo ići sa restirktivnijom mjerom. Uopšte nemam dilemu o toj odluci. Kako će kolege u Federaciji shodno procjeni njihove epidemiološke situacije da odluče, to je naravno njihova stvar. Ali ja pratim situaciju u Republici Srpskoj i odgovoran sam za Srpsku i na takav način donosim odluke. Tako da ja ne želim uopšte da razmišljam da li je njihova odluka dobra ili nije. Oni to procjenuju. Ali u ovom slučaju kada je ponašanje i odgovornost građana u pitanju, to više ne smije da se događa. Ko prekrši izolaciju ide u karantin.
DV: Da li mislite da je prejaka odluka o policijskom času. Ako pogledamo zemlje u okruženju ali i neke u Evropi, oni se nisu odlučili za takav potez. Barem ne još. Neke donesne mjere izazivaju jezu kod građana.
– Pa izazivaju jezu. Kod ljudi koji su odgovorni i razmišljaju na takav način, vjerovatno će izazvati strah i oprez. Ali imamo one koji se pored tih naših preporuka i dalje ponašaju neodgovorno. Bilo je raznih roštilja dok je bilo lijepo vrijeme. Da li mi to treba da tolerišemo. Ne govorim sada o pojedincima, kada govorim o javnom zdravlju, govorim o kolektivitetu. Mi moramo kolektivno da obezbijednimo određenu preporuku i njeno sprovođenje. Ako je ona uvođenje zabrane odnosno ograničavanja kretanja u određenom periodu, da. A ja jesam epidemiološki za određene striktne mjere, jer iskustva iz Italije i Kine pokazuju da su restriktivne mjere dale pozitivan rezultat u smislu kontrole same epidemije. Svako društvo vjerujući svojim građanima prilagođava mjere. Tako imate u Švedskoj da nisu zatvoreni ni kafići ni restorani ni vrtići. Oni tako procjenjuju. S druge strane u Austriji imate ograničavanje kretanja u kojoj je sve zatvoreno.
DV: Šta mislite o tom pristupu kolektivnog imuniteta?
– To je hod po ivici. U naučno-stručnom pogledu, to ima smisla, ali je pitanje da li vi možete kontrolisati razmak između građana na svakom koraku. Pitanje da li možete kontrolisati njihovo ponašanje u izolaciji. To su ona pitanja kada ste u hodu po ivici. E tu onda procjenjujete da li je vaše društvo sazrelo za određenu odluku ili mjeru.
DV: Da li ste imali sumnju u bilo koju odluku do sada u vezi sa stanjem oko virusa korona?
– Nije bilo pretjerano teških trenutaka niti sumnje u odluku koju donosim, s obzirom na to da se sve odluke donose na bazi relevantnih stručnih preporuka. Tako da, kada su u pitanju epidemiološke odluke zbog kojih bi možda mogao da drugačije razmišljam, ne razmišljam. Kada je u pitanju javno zdravlje tu nema pitanja. Morate da osluškujete teren. Zato sam ja često govorio da stvar ove epidemije moramo zajedno da prebrodimo, da mi slušamo građane i građani da slušaju nas i na osnovu toga donosite preporuke. Ako zatvorite markete a onda vidite da se građani naguraju na pola metra jedni na druge, onda morate automatski da razmišljate o uvođenju obaveznih maski u smislu smanjenja socijalne distance ili da preporučite građanima da koriste kolica ispred sebe u marketima. Naravno da nekada ne možete dati sve odgovore ali gledate kao da se prilagođavate.
DV: Epidemiolog ste i političar. Odluke se vjerovatno često prepliću i mogu da budu u suprotnosti. Struka rijetko trpi politiku i obrnuto. Šta u tom slučaju, ko dobija prednost?
– Traži se kompromis. I kroz ovo odlučivanje po pitanju same vanredne situacije, politika sluša struku i to je nešto gdje se uvijek nađe adekvatan odgovor. I politici i struci je važno zdravlje građana. To nije upitno i u tom pravcu se donose odluke. Kada kažem kompromis mislim na veću diskusiju oko neke mjere jer trebate procijeniti u jednom trenutku da li zaista treba da blokirate neki grad. To nije jednostavno. U situaciji pandemije sve se okreće prema stručnim preporukama. Naravno da se procjenjuju situacije u kojem trenutku donijeti neku odluku ali mi smo izabrani kao političari od građana i naše je da se brinemo o njihovom zdravlju.
DV: Tek smo na početku ove pandemije, tek smo na početku mjera. Da li možemo, na osnovu dosadašnjeg stanja govoriti o trenutku izlaska iz svega ovoga, bilo kakvom obliku normalizacije stanja?
– Vi možete dati procjene za svoju teritoriju, ali imate države u okruženju, fluktuaciju građana. Zavisi od mjera koje se moraju sinhronizovano donijeti ne samo u jednoj zemlji nego i u okruženju. Nezahvalno je donositi bilo kakve procjene u ovom trenutku jer smo svi u regionu u jednoj uzlaznoj putanji epidemije. Јa mogu reći da nemamo nekih visokih skokova kada je riječ o broju zaraženih. Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Može se desiti da potraje i do juna, ali kada dostignemo vrh epidemije, onda ćemo moći reći dokle će to trajati.
