ČETVRT VIJEKA DEJTONSKOG SPORAZUMA Temelj BiH je dobar, problem je njegovo miniranje

Bosna i Hercegovina ne funkcioniše kao država, i to je svima jasno.

Međutim, akteri se ni nakon 25 godina ne slažu oko odgovora na pitanje da li je za to kriv dejtonski Ustav ili njegove kasnije izmjene, manje voljom tri naroda, a više silom visokih predstavnika.

Dok bošnjački političari za zastoje uvijek krive „separatističke“ namjere Republike Srpske, potajno se nadajući unitarnoj BiH u kojoj bi vladali oni, kao najbrojniji narod, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik godinama ponavlja da se BiH neće održati ako se ne vratimo na izvorne principe Dejtona i bazičnog konsenzusa unutar naroda koji tu žive.

– Sporazum je urušen, jer su ga razgradili visoki predstavnici koji su imali mandat da ga štite – ponovio je Dodik za „Politiku“.

On je napomenuo da se Savjet za sprovođenje mira (PIK) nigdje ne pominje u Dejtonskom sporazumu, dao je visokom predstavniku takozvana bonska ovlaštenja, nakon čega su nametnute brojne institucije, sud, tužilaštvo, obavještajna služba, dok Savjet ministara pokušavaju da pretvore u vladu.

Dodao je da Ustavom nije predviđena ni vojska, pravosuđe, indirektni porezi, što je „oteto od Republike Srpske“.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski sličnog je mišljenja. Sitarski za Srpskainfo kaže da su temelji Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH dobri, jer omogućavaju funkcionisanje pluralne demokratske države, kakva je BiH trebalo da bude.

– Ona je pluralna svakako. Ali, demokratija primjerena takvom društvu, koja mora svakako da bude federalistički-konsocijacijska, što i jeste zapisano u temeljima dejtonskog Ustava, ona nažalost ne funkcioniše. Upravo zbog osporavanja samih temeljnih načela Ustava. Najapsurdnije je to što načela Ustava, prije svega konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda, osporavaju upravo oni koji se najviše kunu u BiH. Nažalost, u tome su imali i podršku nekih vrlo moćnih međunarodnih faktora. Upravo su oni, prije svega u liku visokog predstavnika Volfganga Petriča, sistemski poremetili originalan dejtonski Ustav i to upravo na štetu federacijskih i konsocijacijskih načela amandmanima iz 2002. I sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko je konkretnim operativnim potezima još više dolivao ulje na vatru, konkretno tako što je omogućio svojim arbitražnim odlukama uspostavljanje vlade platforme u FBiH koja nije imala podršku predstavnika Hrvata – ocjenjuje Sitarski.

Valentin Incko

Istina, dodaje on, i u samom izvornom Dejtonu ima nekih stvari koje bi trebalo prevazići, kao što je način izbora članova Predsjedništva BiH.

– Dejtonskom ustavotvorcu vjerovatno nije palo na pamet da bi neko mogao da uradi ono što je uradio Željko Komšić 2006, 2010. i 2018, tako da predstavnik Hrvata u Predsjedništvu bude izabran glasovima Bošnjaka. Dakle, treba izvorno slovo Ustava donekle prilagoditi, da se osigura legitimno predstavljanje naroda u onim organima koji su tome namijenjeni – zaključuje Sitarski.

Profesor ustavnog prava i jedan od učesnika pregovora u Dejtonu prije 25 godina Radomir Lukić rekao je Srni da je BiH u pogledu primjene ovog sporazuma danas upravo tamo gdje treba i uopšte može da bude – državna zajednica dva entiteta i tri konstitutivne nacije, te poručio da BiH mogu da očuvaju samo njeni narodi, entiteti i državljani, a ne visoki predstavnik i troje sudija stranih državljana u Ustavnom sudu BiH.

Radomir Lukić

Lukić je istakao da je ideja o unitarnoj BiH s većinskom demokratijom „opasna, tačnije pogubna varka, koja vodi u nove sukobe i nestanak BiH“. On je dodao da su problemi koji u FBiH postoje između Hrvata i Bošnjaka problemi te federalne jedinice, ne i RS, i da se mogu riješiti izmenama Izbornog zakona BiH.

Prema njegovim riječima, Ustav BiH je doživio provjeru vremena i pokazao da je prilagođen istoriji, sastavu, sadašnjosti i budućnosti BiH.

Podsjećamo, danas se obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u BiH.