Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je da predsjednik DNS-a Nenad Nešić omalovažava namjeru Vlade da najugroženijim borcima sa najnižim primanjima izdvoji sredstva za pomoć, te u političkom životu borce koristi za prikupljanje jeftinih političkih poena.
Milunović je, reagujući na Nešićev zahtjev za njegovu smjenu, upitao kako to da Nenad Nešić, koji je doskora bio na istaknutom, rukovodećem mjestu u sistemu vlasti, nikada nije pokazivao interesovanje, niti brigu za boračke kategorije.
– Sada, kada je u opoziciji, on u političkom životu borce koristi za prikupljanje jeftinih političkih poena, dok u svakodnevnom životu šuta po kafanama veliki broj boračkih dodataka, što je javnost imala priliku da vidi – istakao je Milunović.
Prema njegovim riječima, sramotno je da lider DNS-a ne zna da se za oblast boračko-invalidske zaštite, oblast rada i zapošljavanja i oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja u ovoj godini izdvajaju 403 miliona KM ili 10,6 odsto republičkog budžeta, najviše otkako je ustanovljen ovaj sistem zaštite.
On je naveo da se za finansiranje obaveza utvrđenih propisima iz oblasti boračko-invalidske, prvenstveno isplatu porodičnih i ličnih invalidnina, boračkih dodataka i ostalih davanja, izdvaja oko 240 miliona KM ili sedam odsto budžeta Republike, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite.
– Posredstvom penzijskog i invalidskog osiguranja za boračke kategorije izdvaja se 150 miliona KM, dok će za zapošljavanje demobilisanih boraca i djece poginulih boraca samo u ovoj godini biti izdvojeno 13.340.000 KM za 1.334 lica, 1.227 demobilisanih boraca i 107 djece poginulih boraca – rekao je Milunović.
On je podsjetio da da će u Srpskoj u ovoj godini 84.000 boraca sa navršenih 60 i više godina života primiti mjesečni borački dodatak, što je 4.000 više nego prethodne.
– Za razliku od Srpske, u kojoj borački dodatak nije uslovljen drugim primanjima i prihodima koje borac ostvaruje po bilo kom osnovu, u Srbiji i Federaciji BiH borački dodaci su regulisani kao socijalna davanja i ne predstavljaju pravo rezervisano za sve učesnike rata, već samo za one koji su u stanju socijalne potrebe – naglasio je Milunović.
Prema njegovim riječima, u Srbiji pravo na borački dodatak može da ostvari kategorisani borac koji je stariji od 60 godina, ukoliko on ili član njegove uže porodice koji živi u zajedničkom domaćinstvu ne ostvaruju bilo koju vrstu prihoda ili primanja, računajući čak i primanja iz socijalne zaštite.
– Treba napomenuti da se borački dodatak u Republici Srpskoj isplaćuje od 2007. godine na godišnjem nivou, a od 2012. godine na mjesečnom nivou, dok se, isključivo kao socijalno davanje, u Srbiji isplaćuje od 1. januara ove godine, a u Federaciji BiH od 1. jula 2019. godine – navodi Milunović.
Kao važno je napomenuo da je javni poziv za socijalno-ugrožene demobilisane borce, mlađe od 60 godina, koji je otvoren do 5. maja ove godine, usaglašen sa svih šest nevladinih organizacija od javnog interesa koje proističu iz odbrambeno-otadžbinskog rata.
– Namjera je da se uradi socijalna karta i da se pomoć usmjeri ka borcima koji nisu u mogućnosti da rade, niti imaju uslova za penziju. Na ovaj način Srpska će pokazati da brine o svakom učesniku odbrambeno-otadžbinskog rata. Do danas se na ovaj poziv prijavilo 10.413 boraca, a za one koji ispunjavaju uslove i za koje je lokalna zajednica dostavila podatke, već je počela isplata – pojasnio je Milunović.
