Iz Republike Srpske reagovanja na obraćanje Kristijana Šmita pred njemačkim Parlamentom, u kojem je naveo da će 1. avgusta stupiti na dužnost visokog predstavnika u BiH i da su mu na raspolaganju izvršna ovlaštenja Kancelarije visokog predstavnika, koja je, kako navodi, i dalje potrebna BiH.
Njemački parlament nije mjesto gdje se imenuju visoki predstavnici, već je to isključivo Savjet bezbjednosti UN, a to ozbiljna država kakva je Njemačka zna, poručuje srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Stav visokih predstavnika bio je štetan sve ovo vrijeme u BiH, kaže predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović. Njihovo je , poručuje, da pomažu, a ne odmažu procesima u BiH i prijete.
Cvijanović kaže da ne voli kada visoki predstavnici u BiH prijete, već da imaju svoj stav koji će biti izbalansiran i neće biti štetan. Tvrdi da to sada nije tako.
Smatra da bi bilo najbolje da nema visokih predstavnika, ili da budu svedeni u svoj mandat i da se institucije i partije zaista kreću evropskim putem, a ne da se stvara lažna slika o tome.
– Nažalost, stav tih predstavnika bio je štetan svo ovo vrijeme u BiH. Bez obzira što prijete pojedincima i partijama, mislim da je najveća sankcija za BiH to što je morala da preturi tolike visoke predstavnike preko glave – istakla je predsjednica Srpske.
Rečenicu da mu na raspolaganju stoje izvršna ovlaštenja, koju je Kristijan Šmit izgovorio pred njemačkim Parlamentom, Dodik vidi kao neupućenost u mandat i ovlaštenja institucije visokog predstavnika onako kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– Vrijeme međunarodnog intervencionizma na onaj način na koji je dio međunarodne zajednice tretirao BiH je prošlost. Davno je bio trenutak da o budućnosti BiH razgovaraju oni koji svoje mandate crpe na izborima – rekao je Dodik.
Savjet bezbjednosti UN-a bira visokog predstavnika, podsjeća i profesor ustavnog prava Mile Dmičić. Bilo kakva nametanja, kaže, narušavaju, ionako krhku demokratiju u BiH.
– On nije postavljen da bi imao neograničenu izvršnu sudsku i zaklonodavnu vlast. Tako je on mijenjao ustav entiteta , posredno mijenjao Ustav BiH, ustanovljavao institucije, smjenjivao funkcionere, što ne može činiti nijedna međunarodna organizacija – izjavio je Dmičić.
Dodik upozorava da bi neizabrani stranac, koji bi eventualno došao i to još mimo odluke Savjeta bezbjednosti, suspendovao i ono malo demokratskih iskoraka koji su u 26 godina protektorata napravljeni.
Na šta liči da imamo demokratiju, institucije, procese i izabrane ljude, a onda dođu drugi – neki neizabrani stranac i nama prijeti u našoj zemlji kako će on urediti određene odnose, poručuje Cvijanović.
– Neće oni to uređivati jer mi ovdje uživamo podršku naroda koji je birao nas, a ne visoke predstavnike. Njihovo je da pomažu, a ne odmažu procesima u BiH i prijete. Ne volim prijetnje, već volim da živim u demokratskom društvu u kome nijedan stranac neće ovdje doći da nam drži predavanja šta treba da radimo – rekla je Cvijanović.
– Kakvu nam poruku šalju 26 godina nakon okončanja građanskog rata, ako je jedini vid pomoći BiH namjesnik i to nametnut mimo svih procedura i pravila, neka se svi zapitaju. Posebno oni koji oduševljeno dočekuju protektora, koji bi trebalo da ispunjava njihove ratne želje i ciljeve – istakao je Dodik.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH kaže da, ako Evropska unija od BiH očekuje da bude pravna i uređena država, ne bi smjela više da na nepravan način interveniše u BiH.
