Dogovorene i mirne promjene granica na Balkanu uspostavile bi pravičnije, pravednije i prosperitetnije zemlje, a vjerovatno će prije toga biti potrebno dvije ili više godina rasprava i razmatranja, smatra bivši zamjenik Centralne obaveštajne agencije za Balkan Stiven Mejer.
– Promjene granica ne moraju dovesti do “krvoprolića”, posebno ako se o njima racionalno razgovara, a vlade zemalja Balkana postignu miran, obostrano prihvatljiv sporazum i glavne sile ostanu van procesa. Ovo je proces koji moraju kontrolisati i odrediti same balkanske zemlje – naveo je Mejer u autorskom tekstu za Večernje novosti.
On smatra da je čudno zašto se pojedini lideri na Balkanu protive promjenama granicama i podsjeća da su trenutni granični aranžmani uglavnom konstrukcija zapadnih sila.
Analizirajući kako balkanski lideri i interesne grupe mogu započeti proces rasprave o graničnim promjenama u regionu, Mejer ističe da je prvo važno shvatiti da se atmosfera promijenila.
– Slovenački non-pejper dao je veću vjerodostojnost mogućnosti promjene granica nego bilo kada od Dejtona. Ne odbacuje se, a ideja je čak stekla određeni kredibilitet u EU – napominje Mejer.
On ističe da je pritom apsolutno imperativ da se ovaj proces odvija mirno, jer ne samo da bi nasilje bilo nemoralno, već bi povuklo velike sile na Balkan i unazadilo regionalni razvoj decenijama unazad.
Mejer smatra da zajedničko regionalno tržište Balkana, koje je izgrađeno poslije samita u Sofiji prošle godine, može da posluži kao model za rasprave o politikim promjenama.
– Berlinski proces, koji njeguje multiralteralni dijalog i saradnju između zapadnog Balkana i EU, može da posluži kao vodič za diskusije s obzirom na promjene granica i izgradnju nacionalnih država – navodi Mejer.
On smatra da je ideja o promjeni granica toliko kritična da se to mora učiniti pažljivo, a vjerovatno će biti potrebno dvije ili više godina rasprava i razmatranja na nekoliko regionalnih konferencija podržanih brojnim manjima sastancima.
– Međutim, proces i krajnji rezultat vrijede napora, jer bi trebalo da uspostave pravičnije, pravednije i prosperitetnije zemlje – zaključuje Mejer.
Kada je riječ o izvršnom nalogu administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena koji se odnosi na Balkan pod naslovom “Blokiranje imovine i obustava ulaska u SAD određenih osoba koje doprinose destabilizaciji situacije na zapadnom Balkanu”, Mejer smatra da je cilj uredbe da u regionu održi status kvo.
On navodi da u ovom trenutku nije jasno koliko će ova uredba biti značajna u predstojećim mjesecima i godinama, te da će pravi test značaja utvrditi vlade na Balkanu, a ne Bajdenova administracija.
Mejer ističe da ako balkanske države to shvate ozbiljno i budu oklijevale da naprave promjene radi ostvarivanja svojih interesa, onda će ta uredba biti uspješna, a ako je ignorišu onda neće.
– Lideri u regionu na to bi trebalo da gledaju kao na neopravdan, nepravedan i nezakonit upad u suverene poslove balkanskih zemalja – zaključuje Mejer.
On smatra da Bajdenova administracija nema istinskog interesa za Balkan, jer ima važnijih pitanja sa kojima treba da se suoči, među kojima su Kina, Rusija, Iran i nekoliko drugih područja.
Shodno tome, kako navodi, uredba treba da upozori i prijeti vladama na Balkanu da ne preduzimaju ništa što bi poremetilo status kvo, što bi natjeralo SAD da se vrate u region.
On ističe da je besmislica navod u uredbi koji glasi da “bilo kakav napor balkanskih lidera koji dovedu u opasnost napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i spoljnoj politici SAD”.
– Ta tvrdnja je lažna priča koja je prvobitno stvorena da se čini da su SAD vitalno zainteresovane za Balkan kako bi održale region u redu, iako je Balkan vrlo mali za američke nacionalne interese – navodi Mejer.
