Postoje četiri osnovne vrste krvnih grupa – A, B, AB i 0, a njihova učestalost ponajprije zavisi o našem porijeklu, odnosno genetici vezanoj i za skupinu naroda kojoj pripadamo.
Četiri osnovne krvne grupe se pretvaraju u njih osam ako uračunamo prisutnost ili odsutnost Rh-faktora. Rh faktor, može biti pozitivan i negativan, a određuju ga bjelančevine na površini eritrocita koje su specifične za svaku krvnu grupu. Uz te bjelančevine postoji još jedna vrsta bjelančevina koju neki ljudi imaju, a neki nemaju.
Oni koji je imaju, kažemo da su Rh pozitivni, dok oni koji je nemaju su Rh negativni. Većina ljudi je Rh pozitivna. Procjenjuje se da samo 15 posto populacije je Rh negativno. Ipak, postoje doslovno i milioni varijacija krvnih grupa, a najrjeđa među njima je ona koju dijeli samo 40-ak ljudi na svijetu.
Taj je tip toliko rijedak da na svijetu ljudi s tim tipom krvi ima samo 43, a do 1961. godine kada je prvi puta dijagnosticiran kod jedne Aboridžinke, liječnici su mislili kako će embriji sa tim tipom umrijeti u maternici. Ova najrjeđa krvna grupa nema niti jedan od 50 antigena iz Rezus sistema, a svoj naziv “zlatna” dobila je jer je toliko rijetka.
Ono što ovu krv čini posebnom je to što je znatno bolja kao univerzalni davatelj i od krvne grupe 0 te je kompatibilna sa svim drugim rijetkim krvnih grupama, no nažalost je u svijetu tek devet živih donora. Tu se krvnu grupu naziva još i zlatnom krvi, a oni koji ju imaju su s jedne strane počašćeni jer mogu spasiti život svima, no ako su oni u opasnosti njima može pomoći samo devet ljudi na svijetu.
