Kada god ljeto započne, često smo zbunjeni kada se prehladimo, jer “prehlada se ljeti ne bi trebala dogoditi”. Zaista bi trebalo biti tako jednostavno, ali virusi prehlade, iako češći tokom zime, vrebaju nas tokom cijele godine.
Dugotrajne posljedice ‘instant’ rashlađivanja
Mišljenje je da su prehlade i gripa češće zimi jer se ljudi okupljaju u zatvorenom prostoru, ali hladno se vrijeme može ponoviti i ljeti, entuzijastičnom upotrebom klima uređaja ili ventilatora, a temperatura može biti zasebni krivac. Prva linija obrane od virusa poput prehlade je sluznica nosa, očiju i usne šupljine, a naučnici su ustanovili da hladan zrak može smanjiti sposobnost ljudskog tijela da aktivira bijele krvne stanice u tom području kako bi zaustavio invaziju virusa. Također, klima uređaj isušuje zrak, koji dalje isušuje sluznicu, što može dovesti do njenog oštećenja i konsekventno lakšeg unošenja virusa.
Dr Dalibor Vranješ, otorinolaringolog pri Univezitetskom kliničkom centru u Banja Luci, slaže se s tezom da instant-rashlađivanje ima kratkoročan efekt, ali da posljedice mogu biti bolne i nekada dugotrajne.
„Učestala i neumjerena primjena sredstava za rashlađivanje može sa sobom da nosi značajan stepen rizika za potencijalni nastanak akutnih i pogoršanja hroničnih upalnih procesa gornjih respiratornih puteva (nos, sinusi, grlo) i uha, što je posebno rizično za starije i osobe s alergijama, kao i hronične i imunokompromitovane bolesnike. Mjere prvencije su jednostavne: izbjegavanje dužeg boravka u neadekvatno klimatizovanim prostorijama (pretjerana rashlađenost, suvoća i onečišćenost vazduha) i prevoznim sredstvima, umjerena ili značajno redukovana upotreba hladnih i gaziranih napitaka, kao i izbjegavanje učestalog tuširanja ili kupanja u vodama niske temperature“.
Promuklost možda zvuči privlačno, ali budite sigurni da je ozbiljna
Promuklost je vrlo česta ako ste prehlađeni, ali i ako niste, jer pretjerana konzumacija hladnih i gaziranih napitaka, ledenih poslastica, neumjereni boravak u pretjerano rashlađenim prostorijama i prevoznim sredstvima, kupanje u hladnoj vodi, kao i u neadekvatan tretman alergijskih stanja također mogu biti uzrok ovog neugodnog i bolnog problema.
Ima li lijeka promuklosti, ili da li se može na neki način prevenirati?
„Odgovarajuća higijena grla se može postići redovnom higijenom zuba, jezika i usne šupljine s odgovarajućim preparatima za dezinfekciju i antispetičkim učinkom. Tu su oprobani recepti poput povremene i umjerene toalete usne šupljine ili grla s mlakim rastvorom morske soli, te upotreba meda i propolisa, kao tradicionalnog prirodnog lijeka s dokazanim pozitivnim učinkom,“ savjetuje dr Vranješ.
Mjere prevencije se posebno odnose na osobe s akutnim i hroničnim upalnim procesima grla i usne šupljine i kod onih koji koriste ortodontske aparate ili imaju protetsku nadoknadu, a još jedan značajan faktor koji utiče na zdravlje ovih organa je pušenje.
„Odavno je dokazano da duvanski dim i njegovi produkti isušuju i oštećuju sluznicu grla i nosa s trajnim narušavanjem njene uloge u prvoj liniji odbrane od infektivnih uzočnika, virusa i bakterija,“ izjavljuje dr Vranješ, dodavši da „pušenje predstavlja jedan od vodećih uzroka nastanka hronične promuklosti, koja često ukazuje na nastanak i razvoj ne samo hroničnih upalnih nego i neoplastičnih procesa na nivou gornjih respiratornih puteva. U ovom slučaju, apsolutni prestanak pušenja, izbjegavanje izlaganju duvanskom dimu, redovna higijena i adekvatna hidratizacija grla imaju presudan značaj.“
U posljednjih par godina, pojavom alternativa pušenju koje zagrijavaju a ne sagorijevaju duhan, situacija je donekle promijenjena. Sada i osobe koje nisu spremne prestati s pušenjem imaju mogućnost da značajno smanjenim unosom štetnih pa i kancerogenih materija naprave bolji izbor za sebe i svoju okolinu.
„Samim tim što ove alternative, za razliku od cigareta, ne generiraju dim, koji sadrži skoro 100 kancerogenih supstanci, smanjuje se i izloženost korisnika ovim supstancama, uključujući tu njegova usta i grlo. A dobra je stvar što na tržištu postoji opširan portfolio proizvoda koji su odlična zamjena za cigarete, uključujući i elektronske nikotinske proizvode, koji su dostupni i kod nas.“
Kada uši „gore“: kako izbjeći infekcije uha u sezoni javnih kupališta
Tokom ljetnjih mjeseci se značajno povećava učestalost akutnih infekcija spoljašnjeg uha (ušna školjka, spoljašnji slušni hodnik) kod osoba koja se često kupaju na javnim kupalištima (bazeni, rijeke, jezera) s higijenski neispravnom ili vodom sumnjivog kvaliteta. Poznato je da porastom temperature vode raste i rizik za bakteriološku kontaminaciju i potencijalni nastanak akutne upale spoljašnjeg uha. Među vodeće simptome se ubrajaju otok, bol i crvenilo u području uške i spoljašnjeg slušnog hodnika, a često je prisutna i izrazita bolna osjetljivost na dodir u navedenoj regiji. Infekcije uha su izuzetno ozbiljne, bolne, i ako se ne tretiraju na vrijeme i pravilno, komplikacije su često dugotrajne, a nekada i trajne i utiču na druge organe.
Doktor Vranješ se slaže s ovom tvrdnjom, i prema njemu: „bolovi u uhu nisu uvijek simptom ozbiljnog oboljenja, ali svaka promjena se treba promatrati, odnosno osoba koja osjeti bol u uhu ne smije to zanemariti. Posjeta otorinolaringologu je obavezna ukoliko je bol u uhu dugotrajna, ima probadajući karakter, a posebno ukoliko je praćena sekrecijom iz nosa, grloboljom i povišenom temperaturom. Otorinolaringolog će nakon pregleda, ukoliko to stanje pacijenta i lokalni nalaz omogućavaju, indikovati mikrobiološko ispitivanje brisa sekreta iz uha zbog preciznijeg i adekvatnijeg izbora lokalne i sistemske antibiotske terapije.“
Dr Vranješ navodi da je i ovdje veoma bitna redovna higijena ušiju, i preventivne mjere koje će osigurati da su slušni kanali čisti i prohodni: „redovno pranje ušne školjke i početnog dijela spoljašnjeg slušnog kanala s čistom vodom umjerene temperature, a potom i brisanje s tankim peškirom ili toalenim ubrusom se svakako preporučuju. Upotreba toaletnih štapića za uho otorinolaringolozi ne preporučuju zbog brojnih štetnih efekata. Takođe treba naglasiti da redovnom toaletom i održavanjem uredne prohodnosti nosnih hodnika, kao i prestankom konzumacije duvanskog dima u značajnoj mjeri preveniramo nastanak problema na nivou slušnih tuba na čijoj osnovi se najčešće razvijaju akutni, ali i hronični upalni procesi srednjeg uha“
Kako da čulo ukusa i mirisa budu kao prije za one koji su preležali virus korona
Osjetila okusa i mirisa usko su fiziološki povezana. Poznati je da postoji pet vrsta ‘pupoljaka’ (senzorni organi koji se nalaze na jeziku, odgovorni za prepoznavanje okusa) odgovornih za četiri bazična čula okusa: slatko, kiselo, gorko i slano. Ostatak onoga što osjećamo kao okus rezultat je kombiniranih signala prikupljenih iz našeg jezika i nosa. Uzroci gubitka okusa i mirisa mogu nastati od infekcija i ozljeda neuroloških bolesti poput Alzheimerove bolesti i kao nuspojava nekih lijekova. Ali, jedan od češćih simptoma COVID-19 je gubitak čula okusa i mirisa. Nekima se ta čula brzo vrate, a nekim treba duže ili se ne vrate nikako.
Dr Vranješ takođe smatra da je ovo ozbiljan problem, koji može imati i ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje oboljelog. Prema njemu, „za brži i adekvatniji oporovak čula mirisa i okusa nakon prebolovane COVID-19 infekcije, prema rezultatima istraživanja, dokazani učinak pokazuju preparati vitamin B kompleksa, vitamina D, kao i intranazalni kortikosteroidni sprejevi, koji se apliciraju u nosne hodnike. Svakodnevna toaleta nosnih hodnika s rastvorima morske vode ima poseban značaj zbog mehaničkog odstranjivanja suvišnog sekreta i stranih čestica iz nosnih hodnika, poboljšanja njihove prohodnosti, kao i uspostavljanja bolje disajne i mirisne funkcije nosa.
On preporučuje i tzv. olfaktorne vježbe koje se sastoje od svakodnevnog intenzivnog mirisanja esencijalnih ulja (eukaliptus, bor, lavanda…), kako bi se podstaknulo ponovno provođenje impulsa kroz disfunkcionalni mirisni nerv zadužen za čulo mirisa, ali opet podcrtava nužnost stalne higijene i održavanja dobrih navika.
