Uklesali “srpske zločince”, SRPSKE ŽRTVE SAKRILI: Spomen-ploča na Kazanima je svečano otkrivena, ali poruka je Srbe iz Sarajeva ponovo zaboljela

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, prije dva dana su svečano otkrili spomen – ploču na Kazanima iznad Sarajeva, stratištu na kojem je u ratu devedesetih pobijeno i u jame pobacano na desetine ljudi, mahom Srba.

Zvaničnici nisu davali izjave, vjerovatno svjesni da bi ih novinari mogli pitati svašta. Jer spomenik na Kazanima već mjesecima izaziva burne polemike.

Nevenka Bošković, Dragomir Ćeranić, Mileva Drašković… neka su od 17 imena uklesanih na spomen – ploču.

Svakom ko iole poznaje etničke prilike u BiH, jasno je da su navedena imena srpska. Ali, na spomeniku to ne piše, kao što ne piše da oni žrtve presuđenih ratnih zločina, koje su počinili Bošnjaci.

Na spomeniku piše: “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”.

HR Christian Schmidt pays respect to slain Sarajevo citizens at the unveiling of Kazani memorial plaque / VP Christian Schmidt odao poštu ubijenim građanima Sarajeva na otkrivanju spomen-ploče na Kazanima pic.twitter.com/3ivmn9dSFU

— OHR BiH (@OHR_BiH) November 15, 2021

Podsjećamo, iz nepristupačne jame Kazani na padinama Trebevića do sada je ekshumirano 29 posmrtnih ostataka, uglavnom srpskih civila, a sumnja se jama skriva još mnoga tijela.

Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH. Sud je utvrdio da su zločine počinili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH, pod komandom Mušana Toplaovića Cace. Ipak, ni njegovo, ni imena njegovih saboraca, saučesnika u zločinu, nisu uklesana u spomen ploču.

Na samo nekoliko kilometara od Kazana, na zgradi sarajevske Vijećnice, već godinama stoji ploča na kojoj piše “Na ovom mjestu su srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH”. Ne zna se ko je i kada postavio ploču, ali se niko nije usudio da je ukloni. Čak i pokušaji da se izmijeni tekst, koji asocira na kolektivnu krivicu srpskog naroda, ostali su bez uspjeha.

Inicijativu za izmenu spornog teksta, pokrenuo je još 2017. vjećnik u Skupštini Garada Sarajeva, Miro Lazović. Ali inicijativa nije usvojena. Vlast se promijenila, a ploča sa spornim tekstom je ostala na jednom od najznačajnijih i najpoznatijih zdanja u glavnom gradu BiH.

Mada je predstavljen kao čin pomirenja i suživota, spomenik “ubijemim (su)građanima” na Kazanima, je samo dodatno uzburkao duhova u Sarajeve.

– Kako to da su zločinci dobili nacionalnu pripadnost na Vijećnici, a žrtve na Kazanima nisu?! To je pitanje sa kojim treba da se suoče i gradske vlasti Sarajeva, ali i svi u BiH koji govore o pomirenju i suživotu – rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, povodom otkrivanja spomenika.

On je dodao da spomen- ploča na Kazanima ne svjedoči o želji za pomirenjem, već o održavanju stereotipa u BiH: da su zločinci u ratu bili Srbi, a oni koje su muslimani mučki pobili su bili građani.

“Srpski zločinci” na Vijećnici

Čak i Dodikovi naljući politički protivnici, pa i mnogi građani, koji se ne bave stranačkom politikom saglasni su sa ovim Dodikovim stavom.

Slađan Tomić, mladi sarajevski novinar, koji se u glavni grad BiH prije nekoliko godina doselio iz jednog srpskog sela u blizini Pala, svakog dana prolazi pored Vijećnice, na kojoj piše “srpski zločinci”.

– Ako na Vijećnici piše da su je zapalili srpski zločinci, onda bi bilo fer da na Kazanima piše da se spomenik diže Sarajlijama koje su ubili bošnjački zločinci. Najviše fer bi ipak bilo kada bi na Vijećnici pisalo da su je zapalili pripadnici Vojske RS, a na Kazanima da su svoje sugrađane ubili pripadnici Desete brdske brigade Armije BiH – kaže Slađan Tomić.

Dodaje da, nažalost, oni koji su počinili zločine u dijelu boračkih organizacija imaju status heroja pa im se organizuju pomeni koje finansiraju sarajevske vlasti.

Naime, 26. oktobra, dan uoči sjednice na kojoj je Gradsko vijeće Sarajeva denelo odluku o izgradnji spomen ploče na Kazanima, pripadnici Zelenih beretki, odali su počast svom komandantu Mušanu Toplaoviću Caci, čovjeku najodgovornijem za zločine na Kazanima.

Slađan Tomić upozorava da niko u BiH ne smije imati duple aršine: svaki zločin, pa i onaj na Kazanima, treba nazvati pravim imenom. Zločince ne treba ni slaviti ni prikrivati, ali ni povezivati sa kolektivom..

– Smeta mi tabla na Vijećnici jer se tako kolektivizira odgovornost. Zločin ima epitet srpski, pa će sutra neki radikal na ulici pokazati prstom i reći on je Slađan, Srbin, kao i oni koji su spalili Vijećnicu. A ja ne želim da imam ništa sa zločincima, bez obzira na naciju, pa ne želim da se uz dio mog identiteta vežu zločinci – kaže Slađan Tomić.

Gradska uprava u Sarajevu, na čelu sa gradonačelnicom Benjaminom Karić, predstavlja se kao nova snaga, liberalnija od svojih prethodnika.

Ipak, nisu prihvatili amandman Naše stranke, čiji su vjećnici tražili da se na spomen ploči na Kazanima jasno istakne ko je ubijen, a ko je ubio…

Dodik: Ubijeni sarajevski Srbi

Reagujući na ova dešavanja, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da “otkriti ploču, a sakriti ko su žrtve, manir je politike koju je decenijama u BiH promivisao Alija Izetbegović i njegova partija, a koja je i danas aktuelna”.

On je istakao da je spomen-ploča, na kojoj piše “ubijenim sugrađanima”, potvrda je da ni nova generacija političara u Sarajevu, nije spremna da se suoči sa prošlošću i prizna šta se na Kazanima zaista dogodilo.

– Izostavljanjem činjenice da su na Kazanima mučki ubijeni sarajevski Srbi i to u mnogo većem broju od onog koji piše na ploči, pokazuje se da Bošnjaci, bilo kojoj partiji pripadali, i dalje skrivaju zločin ne nazivajući ga pravim imenom – istakao je Dodik.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, jedan je od onih koji su imali najviše primjedbi na spomenik na Kazanima.

Đorđe Radanović

– Spomenik je napisan latinicom, a Srbi su žrtve. Žrtve su pravoslavci, a nema nijednog pravoslavnog obilježja. Ne piše ko je ubio te Srbe, a znamo da je ih je ubila bošnjačka armija, odnosno jedinica pod komandom zloglasnog Cace. Spomenik ne liči na spomenik i nikome ne bih poželio da mu se diže ovakav spomenik – rekao je za Radanović.

Dodaje da se iz spomenika podignutog na Kazanima ne može zaključiti ni ko je ubijen, ni ko su ubice.

Izvor: Srpskainfo