Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković istakao je u intervjuu za Srnu da je parlament Srpske u 2021. godini pokazao demokratski kapacitet da može donositi odluke, kao i da ima stabilnu skupštinsku većinu.
– Donijeli smo veliki broj zakona, imali smo mnogo posebnih sjednica, na kojima se pokazalo da postoji stabilna skupštinska većina i, koliko god to nekome smetalo ili ne, Narodna skupština funkcioniše – rekao je Petković.
NEOSNOVANO SPROVOĐENjE ISTRAGE PROTIV FUNKCIONERA SRPSKE
Kad je riječ o posebnoj sjednici o prenošenju nadležnosti, Petković smatra da nije bilo osnova za donošenje naredbe o sprovođenju istrage protiv funkcionera i političkih predstavnika, jer nije riječ o napadu na ustavno uređenje.
Petković je naveo da je kvalifikacija krivičnog djela takva da napad na ustavno uređenje vrši onaj ko primjenom sile ili prijetnjom njene upotrebe želi da nasilno promijeni ustavno uređenje.
– Mi, prije svega, ne mijenjamo ustavno uređenje BiH – mi se čak pozivamo na Ustav BiH u svojim odlukama, jer u Ustavu BiH nigdje ne stoji da su nadležnosti BiH vojska, Uprava za indirektno oporezivanje ili pravosuđe – naglasio je Petković.
POTREBNA REFORMA PRAVOSUĐA
On je podsjetio da je Republika Srpska ranije imala svoj Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/, što znači da ga sigurno može imati ponovo.
Petković smatra da je reforma pravosuđa potrebna, te podsjetio da je strukturalni dijalog u BiH započet prije više od 10 godina i da nikada nije završen, iako je ta reforma određena kao jedan od prioriteta za pristupanje BiH EU.
– U BiH definitivno ne funkcioniše pravna država, a većina građana će reći da nije zadovoljna radom pravosuđa. Mnogo je problema u pravosuđu, među kojima je dužina trajanja sudskih postupaka, neujednačenost sudske prakse, kao i problem u izvršenjima nakon pravosnažnih presuda – rekao je Petković.
NIЈE BILO MOGUĆNOSTI ZA SARADNjU NA NIVOU BiH
On je naveo da je povlačenjem iz institucija BiH Republika Srpska povukla jedini mogući potez, jer nije bilo nikakve mogućnosti za saradnju na nivou BiH.
– Mi smo se povukli iz institucija BiH nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i to je bio jedan od povoda. To je okidač, ali razlozi za takvu odluku su mnogo dublji i mnogo stariji – istakao je Petković.
Prema njegovim riječima, razlozi su stalno razvlašćivanje Republike Srpske, oduzimanje imovine, šuma, poljoprivrednog zemljišta, blokada izgradnje hidrocentrala na Drini, te ranije oduzimanje grba, himne i Dana Republike.
– Prošle godine smo rekli sa ovim završavamo i povlačimo se iz institucija BiH, možemo sjesti da razgovaramo ili idemo dalje – podsjetio je Petković.
Politički predstavnici iz Republike Srpske, tvrdi Petković, nisu osjetili da predstavnici bošnjačkog naroda žele dogovor u BiH i multietničku decentralizovanu BiH.
– Osjetili smo samo da oni žele bošnjačku BiH sa glavnim gradom Sarajevom, koji će imati sve nadležnosti, a to je nešto na šta Republika Srpska ne može pristati, a na šta ne pristaju ni Hrvati u BiH – rekao je Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković.
On je napomenuo da je Srpska tad rekla da ide drugim putem, a to je put da vraća ono što je ranije dala u dobroj vjeri.
– Ovo je jedini mogući potez kojim može ići Republika Srpska u ovim okolnostima, zbog čega apelujem na sve lidere u BiH, ali i lidere regiona koji mogu da utiču, da se uključe u rješenje spora u BiH kako ovo ne bi eskaliralo u još veće političke sukobe – naveo je Petković.
On je dodao da ovaj problem treba da se riješi dijalogom, ali ne nauštrb Republike Srpske.
OPOZICIЈA POKAZUЈE STRAH OD MEĐUNARODNIH SANKCIЈA
Kad je riječ o djelovanju opozicije u Srpskoj, Petković smatra da nije dobro što oko krupnih pitanja ne postoji političko jedinstvo vlasti i opozicije.
– U proteklim godinama oko svih bitnih pitanja postojao je taj konsenzus kada je Republika Srpska u pitanju. Sad ga nemamo. Mislim da ga nemamo, prije svega, zato što se opozicija u Republici Srpskoj ne želi rizikovati izbore prateći ono što je pokrenuo srpski član Predsjedništva BiH, zbog čega strahuju od uspjeha u vraćanje nadležnosti – naveo je Petković.
Sa druge strane, ocijenio je on, opozicija pokazuje i dozu straha od sankcija međunarodne zajednice.
– Nadam se da će u ovoj godini vlast i opozicija sjesti za pregovarački sto i dogovoriti da u ovu priču idemo zajedno i dovedemo je do kraja – naglasio je Petković.
Govoreći o djelovanju međunarodne zajednice, Petković smatra da je BiH ponovo stavljena u jednu vrstu fokusa, što su posebno pokazale SAD slanjem svog predstavnika Pabla Eskobara.
– Njemačka je slanjem Kristijana Šmita takođe pokazala svoj interes za BiH, kao i Velika Britanija, za koju ne znamo kakvu poruku šalje slanjem u diplomatsku misiju iskusnog oficira koji je učestvovao u ratovima na ovim prostorima na strani NATO-a – ukazao je Petković.
On je napomenuo da su tu i Ruska Federacija i Kina, koje su pokazale principijelne stavove u Savjetu bezbjednosti UN u vezi sa BiH, jer nisu ostvarile bilo kakve diplomatske odnose sa OHR-om otkada je istekao mandat Valentinu Incku.
– Mi smo zainteresovani da Republika Srpska i BiH idu naprijed i mi ne pozivamo na bilo kakav raspad BiH, pogotovo ne nasilnim putem. Ali, moraju da se poštuju prava koja imamo i koja su nam pripala Dejtonskim sporazumom – naglasio je Petković.
POČASTVOVAN MEDALjOM ZASLUGA ZA NAROD
Petković je istakao da je počastvovan što ga je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović povodom Dana Republike Srpske odlikovala Medaljom zasluga za narod, kao člana Republičke komisije za sprovođenje referenduma o Danu Republike.
– To je bio referendum o Danu Republike Srpske, koji nam je bio zabranjen odlukom Ustavnog suda BiH. Na tom referendumu više od 95 odsto građana je odlučilo da se 9. januar slavi kao Dan Republike. U tu komisiju sam ušao kao mlad advokat i nestranačka ličnost. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv članova Komisije, ali je Sud BiH odbacio tu optužnicu. Pet godina nakon toga dolazi satisfakcija u vidu odlikovanja. Zahvalan sam predsjedniku Željki Cvijanović što je na ovakav način nagradila taj naš rad – rekao je Petković.
