Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci ne štedi riječi kritike za lošeg studenta, aktuelnog gradonačelnika najvećeg grada Srpske Draška Stanivukovića. Nije zadovoljan pokazanim znanjem Stanivukovića u punjenu gradske kase, aktivnostima koje sprovodi na uređenju grada, rješavanju infrastrukturnih i ekoloških problema. Iako na Ekonomskom fakultetu ima veoma dobrih studenata, grad je preuzeo očito jedan od najlošijih, zbog čega će posljedice osjetiti svi stanovnici Banjaluke.
FAKTOR: Kako komentarišete budžet Banjaluke za 2022. godinu?
RADIVOJAC: Predlagač budžeta je očigledno dezorijentisan i izgubljen u vremenu i prostoru.
Niko još nije uspio da čuje šta se usvojenim budžetskim okvirom želi postići i koja politika se namjerava provesti u Banjaluci.
Očito da je budžet stvar kompromisa, pa možda i trulih kompromisa.
Ali, već nakon godinu dana mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića više niko nema nade da će biti realizovana određena obećanja neophodna za razvoj grada.
FAKTOR: Koji su najveći propusti kada je u pitanju punjenje gradske kase?
RADIVOJAC: Ne vidim čime je gradska administracija doprinijela punjenju budžeta i koje su to politike iz svog domena proveli da bi do toga došlo.
Iako imamo bombastične izjave, o navodno istorijskim potezima, to ne vidimo u praksi, mada nam se naivno servira da se gradonačelnik Draško Stanivuković pojavio „odmah nakon ameba“.
Međutim, mišljenje većine građana, pa i moje jeste da je jedan od bivših gradonačelnika, Dragoljub Davidović, sa aspekta finansija, predlagao velike budžete za te uslove, a nije uz njih plasirao tvrdnje kakve danas možemo neopravdano čuti.
FAKTOR: Koji su najveći propusti aktuelnog gradonačelnika?
RADIVOJAC: Ne vidi se, bar ne za nas posmatrače sa strane, da se bilo ko u gradskoj administraciji bavi lokalnim problemima.
U preteklih godinu dana, u gradu nismo vidjeli obične korpe za smeće, a da ne pričamo o nekim mnogo ozbiljnim stvarima.
Sve ovo što imamo je posljedica besciljnog lutanja.
Da bi se vodila politika, mora postojati određena strateška zamisao, a mi ni nakon godinu dana nismo ništa o tome čuli od gradonačelnika.
Takođe, ne znamo ni koje će politike biti provedene.
Zato su građani rezignirani i sve češće će čuje njihov stav: „Sad smo pustili i djecu da se igraju našim životima”.
Nismo vidjeli ni idejno rješenje za spomen-obilježje poginulim borcima, ko će raditi na njegovoj realizaciji, nije sprovedena javna rasprava.
FAKTOR: Koji su najveći gradski problemi, koji traže hitnu reakciju?
RADIVOJAC: Banjalučka se guši u smogu, obilježena na svim skalama kao grad sa izuzetno štetnim vazduhom po zdravlje stanovništva, a o tome se ne priča, već o „ljubavnim jadima mladog Vertera, i to ne sa jednom, već dvije pjevačice”.
Ne interesuje nas bilo čija privatnost, koja nam se servira svakodnevno jer građani imaju brojne probleme zbog nefunkcionisanja grada.
Ogromno je saobraćajno zagušenje, a problema ima i u funkcionisanju komunalnih službi.
I sve to utiče na život stanovnika najvećeg grada Srpske.
Bilo bi dobro da su angažovani stručnjaci, koji bi predložili konkretna rješenja.
Međutim, osim nekih propagandnih trikova, u vezi saradnje Gradske uprave i Univeziteta, nema konkretnih pomaka da se posluša struka.
Kod nas se gradonačelnik ponaša kao najpametniji i ne želi savjete.
Osim nekih medijskih spinova, na navodno rušenju neke terase, nije se ništa promijenilo.
Nema ni odgovora šta se dešava sa mostom u Docu, koji je nešto niže od te terase?
FAKTOR: Kako komentarišete činjenicu da u najvećem gradu nema novih investicija, iako je gradonačelnik Draško Stanivuković najavljivao velike ulagače?
RADIVOJAC: Nema investicija i neće ih biti, jer i onaj ko bi došao ne vidi bilo kakav pravac djelovanja lokalne samouprave, u bilo kojem segmentu.
Nije poznato u kojem pravcu će se Banjaluka razvijati, gdje će se širiti; prema Manjači, Prijedoru, Kotor Varoši ili Lijevče polju.
Kakvi sadržaji su predviđeni?
Nije definisano gdje će biti industrijska zona, niti ostali uslovi pogodni za investitore.
Postavlja se i pitanje da li bi mogli da prihvatimo određene investicije po svim predviđenim parametrima, u smislu dostupnosti i kapaciteta lokalne infrastrukture.
PIŠI PROPALO!
FAKTOR: Javna gradska preduzeća ne donose profit. Koje su najveće greške kada je u pitanju njihovo upravljanje?
RADIVOJAC: Vidjeli smo samo određene kadrovske promjene.
Na primjer, u gradskom „Vodovodu” ne vidimo nikakve pomake.
Ne kažem da je osoba koja je postavljena na rukovodstveno mjesto tog javnog preduzeća dobra ili loša, ali rezultat se ne može napraviti bez jasne politike u kojem pravcu treba ići.
Ne vjerujem da će biti rezultata, dok se ne napravi otklon od zabluda da će jedan pojedinac, bez obzira ko on bio, riješiti bilo šta.
Na prvom mjestu neophodno je da dođu ljudi koji znaju da rade.
Sociološki je fenomen da niko od stručnjaka ne želi da se angažuje i radi sa novom gradskom administracijom ili ga oni vrlo brzo potroše ili uz određene izgovore nastoje što prije da odu.
NAPRAVILI ŠTETU PRAVOJ REVIZIJI
FAKTOR: Gradonačelnik je nakon preuzimanja mandata najavljivao velike rezultate Tima za reviziju, od kojeg ništa nije ostalo. Kako to komentarišete?
RADIVOJAC: Taj tim je takođe predstavljen kao „ekipa za pobjede“, ali je bilo pitanje da li to uopšte bio tim ili grupa slobodnih strijelaca, koji ponekad iznesu marketinški smišljenje tvrdnje, koje se završavaju riječima: „Vjerujete li nama ili svojim očima?!”.
Kao osoba koja ima licencu i eksternog i internog revizora, i kao profesor, dajem sebi za pravo da kažem da znam šta je revizija, a to nije ono što je predstavio svojevremeno Stanivuković, koji očito ima ambicije koje se ne tiču Banjaluke.
Iza sebe su ostavili veliko ništa, ali je napravljena velika šteta reviziji.
U timu, koji je svojevremeno predstavljen, i nije bilo revizora, a neki očigledno ne žele da im se više ni ime u svemu tome pominje.
Očito će Glavna služba za reviziju javnog sektora u Srpskoj, po ulasku u Gradsku upravu, imati pune ruke posla sa ovima koji su prije godinu dana preuzeli vlast.
Tu neće pomoći objašnjenja da nam je gradonačelnik mlad, neiskusan i nije se školovao.
A svako ko je obrazovan u takvom okruženju je duboko ponižen.
