Između zemalja članica Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije potpisan je niz sporazuma o saradnji u oblasti obrazovanja, kulture, turizma.
Inicijativu su podržali komesar Evropske unije Oliver Varhelji i specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.
Otvoren je poziv Crnoj Gori i BiH da pristupe toj regionalnoj asocijaciji.
Samit je zaključen porukom – neka Zapadni Balkan bude Otvoreni Balkan, to je budućnost svih u regionu bez obzira na naciju i vjeru.
Ipak, u BiH nema političke saglasnosti, postoji strah da je asocijacija zamjena za članstvo u EU, ali i bojazan od dominacije Srbije koja je sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom idejni tvorac projekta.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da poslovna zajednica želi priključivanje inicijativi, ali da nema političke saglasnosti. Kao primjer naveo je da na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH nije prošao zahtjev da se na dnevni red stavi tačka davanje saglasnosti da se BiH priključi inicijativi, jer su protiv bili bošnjački i hrvatski član.
– Nesporno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lider projekta i nesporno je da u BiH postoji otpor pojedinaca upravo zbog te činjenice. Razumjeli smo – poruke ne postavljaju se datumi, vrata su nam otvorena kada budemo mogli da donesemo političku odluku – rekao je Tegeltija.
“Otvoreni Balkan” nije alternativa EU, donosi dobrobit poslovnoj zajednici i svim ljudima. Kao primjer rečeno je da će građani Srbije, Makedonije i Albanije moći da putuju auto-putevima sa jednim stikerom, bez zadržavanja, zelene trake za ubrzan promet kamione na graničnim prelazima već su realnost.
Crna Gora je prvi put, kao i BiH, bila prisutna na samitu u ulozi posmatrača. Iz izjava crnogorskog premijera Dritana Abazovića daje se naslutiti da postoji volja Podgorice da pristupi ovom regionalmom formatu. Međutim, Abazović, kao i njegov albanski premijer Edi Rama, traži da već na sljedećem skupu bude i šesti član, tzv. Kosova.
Komesar EU Oliver Varhelji i američki diplomata zadužen za Balkan Gabrijel Eskobar podržali su regionalno uvezivanje na ekonomskoj osnovi.
Međutim, Tegeltija primjećuje da iz EU stižu drugačije poruke koje odvraćaju pojedine političare u BiH od članstva.
Tegeltija je sa Vučićem dogovorio sastanak sa predstavnicima Republike Srpske i zajedničkih institucija kako bi se preduprijedila eventualna energetska i kriza sa hranom na jesen i zimu.
Sa komesarom Oliverom Varhenjijem je otklonio i dileme oko nastavka finansiranja projekata u BiH, tačnije u Republici Srpskoj, zbog navodne blokade zajedničkih institucija. Varheljiju je rekao da rade oba doma Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništvo, Savjet ministara i da nema razloga da ta sredstva budu zadržana. S Ohrida je na kraju poslata poruka da zemlje regiona Zapadnog Balkana zaslužuju članstvo u EU.
