Odluka Brisela da BiH, za razliku od Ukrajine i Moldavije, ne dodijeli kandidatski status, otvara brojna pitanja, a jedno od njih sada odzvanja glasnije nego ikad: Gura li nas ovakvim stavom EU u zagrljaj Moskvi i Ankari?
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je jučerašnju odluku zvaničnika Unije nazvao “istorijskim trenutkom”.
Saša Čekrlija, bivši savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, kaže da ta odluka može da bude istorijska u smislu da neke države Balkana ova odluka može usmjeriti prema drugim partnerima.
– S pravom se može postaviti pitanje gura li nas ovakvim stavom Brisel u zagrljaj Moskvi i Ankari. Istraživanje agencije Ipsos iz aprila 2022. godine pokazuje da se 44 odsto građana Srbije protivi članstvu u EU dok 35 odsto podržava članstvo i to je prvi put od 2005. godine da je većina ispitanika protiv članstva. U Republici Srpskoj je vjerovatno sada slična situacija i bilo bi zaista korisno da Ministarstvo evropskih integracija provede istraživanje na tu temu i da ministar Klokić obavijesti javnost o tome. Sigurno je da se i dio Bošnjaka umorio od čekanja na putu prema EU i da bi radije unapređivali odnose sa Ankarom pa bi takva komparativna analiza bila veoma korisna i interesantna – kaže Čekrlija za Srpskainfo.
Ministarstvo nije objavljivalo ovakva istraživanja, ali prema istraživanjima koje je u aprilu proveo Fakultet političkih nauka u Banjaluci, građani Republike Srpske više nisu za bezuslovni ulazak BiH u Evropsku uniju.
– To je negdje oko 45 odsto građana, što je dramatično u odnosu na 2019. godinu, kada je ta podrška iznosila i do 80 odsto – rekao je Dalibor Savić, profesor na FPN Banjaluka.
Ono što bi bilo najbolje za nas, za države koje su ostavljene da čekaju briselskog Godoa, smatra Čekrlija, jeste da pojačamo aktivnosti na realizaciji regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” i stvaranjem integrisanog tržišta nađemo način da sačuvamo privredu u naredne tri godine dok stvari na terenu ne dobiju finalne obrise.
– Kad tenkovi zaćute, veliki će munjevito uspostaviti privrednu saradnju i uspostaviti odnose, a mi ćemo ponovo nešto čekati – kaže on.
Kada je riječ o odluci Evropskog savjeta, Čekrlija smatra da se još jednom pokazuje da države Balkana nisu u fokusu EU kada je u pitanju dalji proces proširenja.
– Pitanje koje se sada otvara je da li će podrška u BiH prema EU integracijama biti biti u silaznoj putanji u narednom periodu nakon ovakve odluke Brisela. Status kandidata koji su države EU dodijelile Ukrajini i Moldaviji je više odraz političke nemoći i u velikoj mjeri je posljedica snažnog pritiska koji rukovodstvo Ukrajine pokazuje prema državama članicama ali i prema Briselu. Prema Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD takvu retoriku imperativa ne koriste. Brisel je definitivno morao donijeti ovakvu odluku zbog snažnog pritiska – smatra Čekrlija.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Saša Čekrlija
Prema njegovim riječima, proširenje EU je daleko i pitanje da li će se u narednih pet do sedam godina desiti nešto konkretno na tom planu, a Ukrajina i Moldavija u EU neće ući u narednih petnaest godina. Kako kaže, EU trpi značajnu štetu zbog ratnog sukoba u Ukrajini i osim štete koja će vremenom biti sve veća, pojačavaće se i nezadovoljstvo građana pojedinih članica zbog sve visoke stope inflacije i brojnih restrikcija.
– Ova odluka Briselu donosi kratkoročni predah u Briselu i vraćanje lopte Kijevu. S druge strane, EU neće primiti u svoje članstvo države koje imaju otvorene teritorijalne sporove sa susjedima jer to znači da momentom pristupanja postaju strana u sukobu. Jasno je da će se sukob u Ukrajini završiti na način da se za pregovaračkim stolom osim Ukrajine i Rusije nađu i Gruzija i Moldavija kako bi se riješila sva otvorena pitanja. Znajući to, Brisel uz Ukrajinu kandidatski status daje i Moldaviji, a Gruziji priznaje evropsku perspektivu, dok je stanje na terenu takvo da ni Gruzija ni Moldavija ne kontrolišu svoju teritoriju. Abhazija, Južna Osetija i Pridnestovlje svoju perspektivu vezuju za Mosku, a ne za Brisel i tu će se stvari teško promijeniti. Dakle, nema zaista nema razloga za slavlje u ove tri države nakon odluke država članica EU – zaključuje Čekrlija.
FOTO: SERGEI ILNITSKY/EPA
Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, smatra da ideju o pristupanju EU jednostavno treba postaviti tamo gdje joj je mjesto (na polici sa knjigama bajki) i graditi život, društvo i veze među državama na realnim i ostvarivim osnovama, misleći prije svega na dobrobit ljudi koji Žive na zapadnom Balkanu.
Ideju o pristupanju EU jednostavno treba postaviti tamo gdje joj je mjesto (na polici sa knjigama bajki) i graditi zivot, drustvo, srzave i veze medju drzavama na realnim i ostvarivim osnovama, misleći prije svega na dobrobit ljudi koji zive na zap Balkanu.
– Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.
Naravno, i oko ovog pitanja u BiH su se političari podijelili. Denis Zvizdić, član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH (i ne samo on) optužio je SNSD i HDZ BiH da su krivi zbog toga što BiH nije dobila status kandidata, jer su zaustavili potrebne reforme.
Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, optužio je dio evropskih lidera da BiH vide kao koloniju, a ne kao partnera i, kako kaže, zbog toga nismo ni dobili kandidatski status.
– Srpska nije i neće biti kolonija. Mi znamo gdje smo i znamo svoj put. Hvala našim prijateljima koji su nas podržali – poručio je Dodik putem Tvitera.
