Član Glavnog odbora SNSD-a Srđan Mazalica istakao je da nema tog čovjeka u Republici Srpskoj koji ne želi da plate u Srpskoj porastu sa sadašnjih 1.150 KM na 1.800-2.000 KM za samo četiri godine, ali mora se biti realan, procijeniti koje su mogućnosti za takav rast, prije svega, u privredi, pa onda davati obećanja koja se mogu ispuniti.
On je podsjetio da je nekim zemljama članicama EU, poput Rumunije i Bugarske, trebalo 10 godina da se plate udvostruče, pa opet danas iznose oko 700 evra, što nije mnogo više nego u Republici Srpskoj, a neznatno su veće i plate u Srbiji.
– U istih tih 10 godina plate u Republici Srpskoj porasle su za 50 odsto, zahvaljujući privrednom rastu, uprkos teškim izazovima, poput poplava i pandemije virusa korona, ali i zahvaljujući promišljenoj i odmjerenoj poreskoj politici. U prethodnom periodu bili smo svjedoci da su najveća povećanja prosječne plate bila rezultat izmjena upravo poreske politike od 2018. do 2022. godine, koje su kao rezultat imale povećanja plata – naveo je Mazalica za Srnu.
Cilj tih izmjena, pojasnio je on, bilo je rasterećenje oporezivanja rada i podsticaj da se makar u istoj mjeri u kojoj se Vlada odrekla poreskih prihoda poslovna zajednica odluči na povećanje plata.
– Da bismo dostigli nivo prosječne plate kao što danas ima Hrvatska, oko 1.000 evra, izgleda treba samo postaviti Milana Radovića na čelo Vlade i čarobni štapić je tu. Međutim, magičnim potezima vlasti se ne povećavaju plate, onako kako je to Milan Radović navikao u bankarskom sektoru, a sve nauštrb građana i privrede. Svaki predsjednik Vlade mora pažljivo da prilagođava poresku politiku privrednoj aktivnosti, te radi na povećavanju plata na način na koji će stimulativno podstaći privrednike da ih povećavaju, jer se to ne radi dekretom – rekao je Mazalica.
Prema njegovim riječima, povećanje plata u javnom sektoru značajno utiče na povećanje prosječne plate, to se vidi u 2008. i sada u 2022. godini, ali s ovim povećanjima u 2022. godini, plate u javnom sektoru su dostigle najviši mogući nivo u postojećim okolnostima, a i izmjene poreske politike su umnogome iscrpljene, tako da nova povećanja prosječne plate u Srpskoj moraju biti isključivo rezultat aktivnosti poslovne zajednice.
Mazalica je istakao da očekivati da će prosječna plata za četiri godine porasti za više od 700 KM, odnosno 175 KM godišnje, pri čemu je od 2005. godine prosječan godišnji rast iznosio 37 KM, zvuči kao lijep, ali nemoguć san i samo jedno od nerealnih predizbornih obećanja.
– Bez obzira koliko bih volio da se želje Šarovića, Trivićeve i Radovića ostvare, prvo mi pada na pamet da oni koji daju neralna obećanja nemaju dovoljno znanja da procijene da nešto nije moguće, pa neće imati znanja da takva obećanja i ostvare. Ali, kad sagledam ukupnu politiku SDS-a i PDP-a, čini mi se da sam skloniji da pomislim da će se jeftinim i providnim igranjem na kartu želja naših građana, oni nastojati dočepati vlasti po svaku cijenu, a onda radeći na razgradnji autonomije Republike Srpske sa svojim partnerima iz Sarajeva i zapadnih ambasada, dovesti čak do slabljenja naše ekonomske snage – istakao je Mazalica.
On je naveo da na primjer, priznajući Kristijana Šmita, oni prihvataju i njegovu politiku vezano za državnu imovinu, a treba im postaviti pitanje kako će graditi i provoditi mjere ekonomske politike bez imovine, bez poljoprivrednog zemljišta i šuma?
U sličnom svjetlu, rekao je Mazalica, treba posmatrati i druga njihova obećanja, poput onih da će “pobijediti korupciju”, a znamo da je isti Mirko Šarović predsjednik Republike koji je u nepune četiri godine pomilovao najveći broj kriminalaca u istoriji Republike Srpske, te tako stekao brojne nekretnine i prijatelje iz kriminalnog miljea.
– Ako je ključ za promjene na bolje promjena vlasti u tom pravcu, onda se bojim da će takva vlast Republiku Srpsku moći samo zaključati – upozorio je Mazalica.
