Narodna biblioteka “Ćirilo i Metodije” Prijedor u ovoj godini obilježava 60 godina rada i nastojeće da u godini velikog jubileja riješi gorući problem star tri i po decenije – manjak prostora usljed podstanarskog statusa u Muzeju Kozare koji datira iz 1987. godine.
Direktor Biblioteke Gordana Vila rekla je Srni da ove dvije ustanove izuzetno dobro sarađuju, ali da, u suštini, jedna drugoj smetaju jer ni jedna ni druga ne može raditi u punom kapacitetu.
“Vjerujem da će i oni tražiti izmještanje biblioteke jer zgrada je njihova, a depoi su im puni i našim prisustvom u najvećem dijelu prizemlja zgrade, koja je njihova, usrkaćeni su za izložbeni prostor”, navela je Vila.
Ona je istakla da biblioteka ima knjižni fond od 60.000 bibliotečkih jedinica i da posluje na četiri lokacije – zgrada Muzeja Kozare, Gradska čitaonica, skladište u zgradi rudničke direkcije i skladište u Prvomajskoj na Urijama, te da je ustanovi neophodan jedinstven multifunkcionalan prostor, izgrađen i opremljen u skladu sa svim standardima za ovu oblast.
“Prošle godine organizovali smo četrdesetak događaja – promocija, književnih večeri, izložbi, radionica, uličnih akcija i drugih aktivnosti. Imali smo mnogo posla, a i uklopili smo se u budžet, sve zahvaljujući izuzetnom angažmanu naših bibliotečkih radnika i našem entuzijazmu. U prostoru koji odavno ne zadovoljava naše potrebe sve što se dešava je zahvaljujući našoj spretnosti, mašti i snalažljivosti”, ocijenila je Vila.
Na pitanje plaši li se da će im se zbog tog entuzijazma reći da im drugi prostor i ne treba kad se već tako dobro snalaze u ovom, kaže da misli suprotno.
“To što su naši događaji sve posjećeniji, što imamo toliko mnogo pohvala, mislim da će izazvati pozitivne odgovore. Nadam se da će se desiti da će se reći: super im ide, zaslužili su objekat”, dodala je Vila.
Ona smatra da je u prošlosti bilo neiskorištenih prilika – kada su budžeti bili veći, kada nije bilo ni svjetske ekonomske krize, ni pandemije, ni globalne energetske krize, pa tako ni izgovora da kultura nije prioritet, ali da prethodna rukovodstva nisu bila dovoljno uporna niti su vlasti imale dovoljno razumijevanja, te se došlo do toga da je ustanova za 10 godina više podstanar nego što je bila u svojim prostorijama.
“Veliki bibliotečki fond je smješten u skladišta, nevidljiv za čitaoce, nedostupan potpuno, a skladišta su prepuna. Odavno je potrebno i treće. Dodatni problem je što je jedno u podrumskim prostorijama, a jedno u prizemlju objekta u dijelu grada koji je ove godine plavljen prilikom svake jače kiše. I zgrada Muzeja Kozare je prokišnjavala pa smo strijepili da će i nama proći voda na dio gdje je zavičajna zbirka”, pojasnila je Vila.
U ustanovi je zaživjelo novoosnovano tijelo Programski savjet koje donosi odluke o djelima prijavljenim putem javnog konkursa za promociju pod okriljem ustanove, kao i o rukopisima koji traže izdavača, a oživjeli su i organi ustanove koji se ranije postojali uglavnom samo na papiru, kao što su stručni kolegijum i savjet čitalaca.
“Tražila sam od Upravnog odbora biblioteke da se i oni samostalno obrate svim organima vlasti i na sve adrese koje bi mogle imati uticaja na rješavanje problema prostora. Očekujem da će to učiniti”, naglasila je Vila.
Prema njenim riječima, biblioteka je prošle godine nabavila čak 700 novih naslova ili gotovo dvije nove knjige dnevno, ne računajući poklone i izdavačku djelatnost.
“Takve dinamike nije bilo ranije, a sad smo tako odlučili – da sve i jednu knjigu koja se pojavi imamo već sutradan ili najkasnije za par dana. Nemamo samo ono čega nema u prodaji. Na društvenim mrežama pojačali smo angažman i to se osjeti. Čim objavimo slike novih naslova koje smo nabavili, ljudi odmah zovu da rezervišu”, rekla je Vila.
