Vrhovac: Ponosni smo jer građani u IRB RS vide sigurnost

“Ekonomski rast Republike Srpske je pitanje kojim se IRB RS gotovo svakodnevno bavi. Ono što mi prepoznajemo kao ključne pravce privrednog razvoja Republike Srpske tiče se daljeg stimulisanja investicija u oblastima obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, IT industrije i turizma”, kazao je Dražen Vrhovac, v.d. direktora IRB RS.

Vrhovac je u intervjuu za portal Banjaluka.net rekao da će ova institucija nastaviti da prati potrebe, preferencije i očekivanja privrede i stanovništa.

“Ostajemo u stalnoj komunikaciji sa njima, njihovim poslovnim asocijacijama i resornim ministarstvima u Vladi Republike Srpske. Namjera nam je da radimo na kontinuiranom unapređenju naše finansijske ponude, s jasnom namjerom da podržimo projekte koji na najsveobuhvatniji način doprinose razvoju i prosperitetu Republike Srpske. Do sada smo u tome bili vrlo uspješni i nastavićemo tako da se ponašamo i u narednom periodu. U prilog tome svakako govore i podaci o našim dosadašnjim ukupnim plasmanima koji su premašili cifru od tri milijarde KM. Osim toga, za 2023. godinu osigurali smo dovoljan finansijski okvir koji će omogućiti podršku svim projektima koji odgovaraju našim politikama i procedurama finansiranja”, kaže Vrhovac.

Građani se obično prvi put povezuju sa Investiciono-razvojnom bankom Republike Srpske (IRB RS) kroz stambene kredite koji su definitivno najtraženiji na tržištu. Nedavno je odlučeno da će maksimalan iznos stambenih kredita biti povećan na 170.000 KM. Možete li nam reći nešto više o tome, koji su uslovi, rokovi otplate, kamatna stopa trenutno?

VRHOVAC: Jeste, stambeni krediti su na neki način postali i ostali naš zaštitni znak, iako smo u međuvremenu razvili mnogo usluga, pokrenuli brojne inicijative, pomogli privredi za vrijeme svjetskih kriza. To je zapravo potvrda da je ideja stambenih kredita izgrađena na stabilnim i zdravim osnovama i da građani Republike Srpske u nama vide sigurnost i želju da ostanu da grade život u Republici Srpskoj. Na to smo ponosni, jer nam to jeste i bio i ostao cilj.

Mi osluškujemo i građane i privredu, pratimo njihove potrebe. S obzirom na rast cijena nekretnina postalo je jasno da 150.000 KM nije više dovoljno da se kupi ozbiljnija nekretnina, recimo, u Banjaluci. Kao što smo ranije najavili, dogovorili smo sa premijerom Radovanom Viškovićem da uputimo Vladi prijedlog izmjene pravila plasmana, kako bi bio povećan iznos.

Najveći iznos ide za grupu mladih bračnih parova. Što se njih tiče, neophodno da su klijenti u bračnoj zajednici i da u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeni kredit nemaju punih 30 godina starosti, kako podnosilac zahtjeva, tako i njegov bračni drug. Za navedenu grupu korisnika Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRBRS) definisala je maksimalnu kamatnu stopu koja iznosi 3% i sastoji se od marže IRBRS u iznosu od 0,6 % i marže finansijskog posrednika od 2,4 %. Ukoliko se finansijski posrednik odrekne dijela svoje marže za taj dio se krajnjem korisniku smanjuje kamatna stopa. Maksimalan rok otplate je 25 godina.

IRBRS daje fiksnu kamatnu stopu svih 25 godina, u tome je naša komparativna prednost. Dakle, na visinu kamatne stope po našim stambenim kreditima ne utiču kamatna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima, što daje dodatnu sigurnost mladim ljudima koji kupuju svoju prvu nekretninu.

Koliko je novca izdvojeno stanovništvu kroz stambene kredite u protekloj godini?

VRHOVAC: Tokom prošle godine izdvojeno je nešto više od 50 miliona KM. Kada govorimo o mladim bračnim parovima u 2022. godini, odobreno je 199 zahtjeva u iznosu od 21,8 miliona KM. Mi smo oko 700 miliona maraka do sada dali za stambeno zbrinjavanje, u čemu, kao što sam rekao, prednjače mladi bračni parovi. Sasvim smo sigurni da je ovo jedan od najboljih naših projekata. O tome svjedoči i podatak da stambeni krediti IRBRS čine oko 40 odsto ukupnih stambenih kredita koji su odobreni u Republici Srpskoj.

IRB RS posluje kroz nekoliko oblasti među kojima je i kreiranje ekonomskih politika. Jedan ste od najvažnijih stubova finansijske podrške razvoju i investicijama, u partnerstvu za privatnim sektorom i međunarodnim finansijskim institucijama. Gdje vidite najviše prostora za ekonomski rast?

VRHOVAC: Ekonomski rast Republike Srpske je pitanje kojim se mi gotovo svakodnevno bavimo. Dosta riječi o tome bilo je i na našim investicionim konferencijama, koje smo organizovali 2021. i 2022. godine. Ono što mi prepoznajemo kao ključne pravce privrednog razvoja Republike Srpske tiče se daljeg stimulisanja investicija u oblastima obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, IT industrije i turizma, zatim digitalizacije privređivanja i upravljanja, kontinuiranog razvoja ljudskih resursa kao kritičnog faktora uspjeha, te jačanja promocije naših investicionih potencijala, s namjerom da se na taj način obezbijede dodatna sredstva za dostizanje razvojnih prioriteta.

Međutim, kada govorimo o ekonomskom razvoju, a posebno u kontekstu privlačenja novih ulaganja, treba uzeti u obzir i određene prepreke i ograničenja koja su prisutna. Tu bih posebno istakao nepovoljnu percepciju političke situacije u BiH i pravnu nesigurnost, povezanu sa dugotrajnošću sudskih i drugih administrativnih postupaka i procedura. To su svakako samo neka od pitanja na kojima treba intenzivno raditi u narednom periodu.

Kakva je saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama?

VRHOVAC: U proteklom periodu imali smo vrlo dobru saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, organizacijama i asocijacijama. Posebno bih istakao saradnju sa Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom i Razvojnom bankom Savjeta Evrope, na realizaciji razvojnih projekata, putem kreditnih aranžmana, koji odgovaraju potrebama i preferencijama naše privrede i stanovništva. Tu svakako značajno mjesto zauzima i saradnja sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i Vladom Švajcarske na realizaciji projekta Finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Republici Srpskoj.

Sa dobijanjem kandidatskog statusa za BiH, IRBRS je, od ove godine i punopravna članica Evropskog udruženja javnih banaka (EAPB). Značajne aktivnosti ostvarujemo i putem članstva u Međubankarskoj asocijaciji između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (CEEC). Samo da napomenem da se radi o asocijaciji koja je uspostavljena na inicijativu Kineske razvojne banke, a koja djeluje u okviru Mehanizma saradnje “16+1” između Kine i CEEC, odnosno inicijative „Jedan pojas jedan put“.

Poznato je da kroz svoj rad IRB RS daje doprinos očuvanju domaće zaposlenosti. Možete li nam reći koliko je radnih mjesta sačuvano i koliko je novih radnih mjesta otvoreno zahvaljujući plasmanima IRB-a u protekloj godini?

VRHOVAC: Našim pravilima plasmana još ranije je ukinuta obaveza za korisnike sredstava u pogledu novog zapošljavanja i očuvanja postojećih radnih mjesta. Time smo željeli izbjeći okolnosti da na bilo koji način bude sputana poslovna fleksibilnost naših korisnika u odnosu na optimalni nivo zaposlenosti koji im je neophodan. To se pokazalo dobrom mjerom u uslovima kriza izazvanih raznim poremećajima koje su nas, nažalost, često pratile ranijih godina.
Međutim, ako posmatramo ukupne rezultate u ovom području, onda je našim plasmanima, prema izjavama korisnika kreditnih sredstava, omogućeno očuvanje postojećih 54.877, te otvaranje 5.174 novih radnih mjesta. Osim toga, 343 korisnika zajmova za nezaposlene demobilisane borce preuzelo je obavezu samozapošljavanja. Pozitivni doprinos IRBRS u održavanju domaće zaposlenosti najbolje potvrđuje podatak da gotovo 1/5 ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj čine upravo očuvana i novootvorena radna mjesta.

Uspostavljen je novi veb servis, kao i baza podataka. Koliko je to značajno za privrednike i lokalne zajednice i na koji način zainteresovani mogu postati njeni korisnici?

VRHOVAC: Važno je da naglasim da je servis svima dostupan i besplatan. U razgovoru sa privrednicima i predstavnicima lokalnih zajednica shvatili smo da se mnogo puta desilo da u moru informacija propuste vijest o dostupnim domaćim sredstvima ili pak sredstvima raznih stranih fondova. Zato smo odlučili da objedinimo sve te pozive i damo ih na jednom mjestu preduzetnicima, lokalnim zajednicama i drugim zainteresovanim korisnicima.

Servis omogućuje brzu pretragu dostupnih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava i drugih vidova podrške. Htjeli smo da, putem ovog servisa, preduzetnicima i privrednicima, poljoprivrednim proizvođačima, olakšamo i omogućimo bolju informisanost o dostupnosti bespovratnih sredstava za finansiranje njihovih projekata. Dalje, cilj nam je da im olakšamo da prepoznaju priliku za korištenje ovih sredstava, kao i da im prenesemo znanja i iskustva koja smo stekli na realizaciji razvojnih projekata u saradnji sa međunarodnim donatorskim organizacijama. Osim što dajemo informacije pružamo im i podršku.

U međuvremenu smo ostvarili i prve kontakte sa zainteresovanim aplikantima i u komunikaciji s njima upućivali smo ih na sve ključne aspekte i specifičnosti zahtjeva koji proizlaze iz konkretnih javnih poziva. Očekujemo dalji rast interesovanja za našom podrškom kod same pripreme i podnošenja konkurentnih projektnih aplikacija za bespovratna sredstva kod različitih donatorskih organizacija. Servis je dostupan od septembra na našem veb-sajtu grantovi.irbrs.org.

Jedan od ciljeva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je podrška stranim direktnim investicijama. Intenzivno u inostranstvu promovišete mogućnost ulaganja u Srpsku. Postoji li interesovanje inostranih kompanija, da li je Republika Srpska poželjna destinacija za strana ulaganja i koji sektori se izdvajaju kao najinteresentaniji investitorima?

VRHOVAC: Interesovanje, definitivno, postoji. A to interesovanje najbolje opisuje činjenica da, gdje god smo imali sastanke, da li u Republici Srpskoj ili u inostranstvu, na kojima smo predstavljali investicione mogućnosti, potencijale i projekte Republike Srpske i njenih gradova i opština, uvijek smo imali dobar odziv stranih investitora i međunarodnih institucija i organizacija.

Izdvojiću samo dva primjera: prvi, sastanak u Beču, gdje smo pred 40 austrijskih privrednika i predstavnika srpske poslovne dijaspore predstavili mogućnosti ulaganja u Republici Srpskoj, i, drugi, sastanak u Nižnjem Novgorodu, gdje smo sa 20 ruskih privrednika razgovarali o ulaganju u Republiku Srpsku, kao i o poslovnom povezivanju sa privrednicima iz Republike Srspke. Nakon toga organizovali smo susret zainteresovanih austrijskih i ruskih privrednika sa privrednicima iz Republike Srpske i predstavnicima opština i gradova i tako im dali priliku da razgovaraju i dogovaraju dalje poslovne aktivnosti.

Strani investitori su najviše interesa pokazali za energetski, drvoprerađivački, metalno-mašinski i poljoprivredni sektor. Važno je spomenuti da strane investitore za ulaganje u Republici Srpskoj privlači stimulativna poreska politika, cijena električne energije, kvalifikovani radnici i podsticaji i subvencije koji se dodjeljuju od strane Vlade Republike Srpske i opština i gradova u svim sektorima poslovanja.

Nedavno je najavljeno održavanje međunarodnog privrednog foruma u organizaciji IRB RS u Banjaluci. Da li ste krenuli sa pripremama, kakvo je interesovanje?

VRHOVAC: Ideja za održavanje poslovnog foruma javila se prošle godine, nakon niza održanih sastanaka sa znatnim brojem stranih investitora. Shvatili smo da je nekada potrebno daleko više vremena od jednog sastanka sa stranim investitorima da predstavimo sve ono što Republika Srpska može da ponuditi za ulaganje. A ima mnogo toga, što može da posluži za nove investicije, otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje novih vrijednosti i jačanje privrednog ambijenta. I upravo ideja o organizovanju poslovnog foruma učinila se kao odlična prilika da na jednom mjestu okupimo znatan broj zainteresovanih privrednika iz inostranstva, domaćih privrednika i predstavnika republičkih, lokalnih i međunarodnih institucija, gdje bi razgovarali o konkretnim investicionim mogućnostima i ponudama Republike Srpske i njenih gradova i opština, a koje odnose na investiranje u određenim poslovnim zonama (ima ih preko 60), povezivanje domaćih i stranih privrednika u vidu B2B sastanaka, predstavljanje domaćih kompanija i njihovih projekata koje su spremne da budu predmet prodaje stranim investitorima ili da zajedno uđu u određeni poslovni poduhvat i slično.

Važno je spomenuti da IRBRS, u ovom trenutku, ima preko 5.000 stranica raznih podataka o investicionim potencijalima, mogućnostima i projektima Republike Srpske i njenih opština i gradova, a koji su pohranjeni u našoj bazi podataka za strane investicije. Cilj nam je da ovi podaci dođu do zainteresovanih domaćih i stranih privrednika, pa samim tim, i održavanje navedenog poslovnog foruma je idealna prilika da im sve to stavimo na raspolaganje i time ih dodatno zainteresujemo za ulaganje u Republici Srpskoj.

Pripreme su počele, u fokusu su tehničke i programske stvari. U planu je da međunarodni privredni forum bude na jesen u Banjaluci. Interesovanje su za sada, osim zemalja regiona, pokazali investitori iz Italije, Mađarske i Ruske Federacije.

Šta je to predviđeno planom rada za 2023. godinu?

VRHOVAC: Nastavićemo da pratimo potrebe, preferencije i očekivanja privrede i stanovništa. Ostajemo u stalnoj komunikaciji sa njima, njihovim poslovnim asocijacijama i resornim ministarstvima u Vladi Republike Srpske. Namjera nam je da radimo na kontinuiranom unapređenju naše finansijske ponude, s jasnom namjerom da podržimo projekte koji na najsveobuhvatniji način doprinose razvoju i prosperitetu Republike Srpske.

Do sada smo u tome bili vrlo uspješni i nastavićemo tako da se ponašamo i u narednom periodu. U prilog tome svakako govore i podaci o našim dosadašnjim ukupnim plasmanima koji su premašili cifru od tri milijarde KM. Osim toga, za 2023. godinu osigurali smo dovoljan finansijski okvir koji će omogućiti podršku svim projektima koji odgovaraju našim politikama i procedurama finansiranja.

Nastavićemo da aktivno radimo i sarađujemo sa međunarodnim finansijskim i drugim partnerskim institucijama na projektima koji su u skladu sa našim poslovim politikama i prioritetima i koji, kao takvi, doprinose širem razvojnom kontekstu Republike Srpske.
Takođe, imamo u planu da se dodatno angažujemo i kod pripreme konkurentnih projektnih prijedloga, prije svih u saradnji sa našim lokalnim zajednicama. Namjera nam je da tako razvijene projekte zajednički predstavimo potencijalnim donatorima i investitorima, kako bi pokušali da osiguramo finansijsku podršku kod njihove realizacije. Pred nama je vrlo aktivan period.

Izvor: banjaluka.net