Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se vodila debata o BiH, istakla je da se BiH često nalazi u stanju političke tenzije, ali to stanje je tipično za većinu demokratija, uključujući i mnoge čiji su predstavnici danas ovdje.
– Prijetnja po stabilnost BiH ne dolazi od oštrih političkih izjava, nego prevashodno iz nedosljednog sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Јednostavno rečeno, ako se dogovor postignut u Dejtonu ne bude poštovao, nema nade da će BiH uspjeti. Dejton se ne poštuje na dva posebno opasna načina. Prvi je nezakonito modifikovanje uloge visokog predstavnika iz posrednika u autokratu sa neograničenim ovlašćenjima, koja idu mnogo dalje od strogo ograničenog mandata usaglašenog Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma – rekla je Cvijanovićeva.
Ta despotska ovlašćenja, kaže, čak su veća od ovlašćenja nekog stranog namjesnika, pošto visoki predstavnik tvrdi da uživa potpuni imunitet od bilo kakvih ograničenja ili nadzora.
– Visoki predstavnici, koji nemaju gotovo nikakvo relevantno iskustvo u regionu i jedva da imaju kvalifikacije za takvu ulogu, jedan za drugim donosili su odluke bez mogućnosti da druga strana iznese svoj stav, bez konsultacija sa izabranim organima ili zvaničnicima u BiH, i van ikakvog propisanog procesa, i to su učinili bez ovlašćenja ovog savjeta ili nekog drugog važećeg pravnog instrumenta ili međunarodne organizacije – navodi ona.
Ove diktatorske mjere, navodi Cvijanovićeva, za rezultat su imale poplavu ishitrenih, nepromišljenih i ponižavajućih odluka – više od 460 zakona i propisa, 110 amandmana na ustave entiteta i 249 kazni izrečenih pojedincima van sudskog procesa, sve bez ikakvog zakonskog ovlašćenja ili nadzora.
– Uprkos opšte prihavećnom stavu, čak i među bivšim visokim predstavnicima – da je tvrdnja visokog predstavnika da vlada odlukama potpuno nezakonita, Šmit je brzopleto najavio nove, remetilačke odluke, kojima je razbjesnio velike segmente društva BiH.
– Svojim najnovijim dekretima, čiji je cilj izmjena krivičnih zakona u entitetima BiH, iznova se ruga vladavini prava u još jednoj drskoj uzurpaciji demokratskih prava građana BiH da sami upravljaju svojom zemljom – prava koja je ovaj Savjet dužan da štiti. Štaviše, neposredno prije mog dolaska na ovu sjednicu, Šmit, čije imenovanje nije odobreno u Savjetu bezbjednosti, zaprijetio je da ću, ako se budem drznula da dovedem u pitanje njegov legitimitet pred ovim savjetom, dobiti odgovor koji mi se neće svidjeti. Odnos koji Šmit pokazuje prema izabranim zvaničnicima u BiH, nažalost, tipičan je stav većine stranih zvaničnika koji prolaze kroz BiH – kaže Cvijanovićeva.
Njihov arogantan, kako kaže, prezriv i ohol odnos prema legalno izabranim domaćim zvaničnicima, koji uživaju široku podršku naroda, i institucijama u BiH je, u najmanju ruku je beskoristan, a postaje posebno apsurdan kada ove diplomate oštro kritikuju entitete zato što su predložili zakone koji su istog sadržaja kao i zakoni koji se već godinama primjenjuju u njihovim matičnim državama.
– Zanimljivo je da se ovi zvaničnici, koji svakodnevno rade na uzurpiranju ustavnih nadležnosti demokratski izabranih zvaničnika u BiH, žale kada lokalni zvaničnici odbiju da im se potčine i poštuju ovlašćenja koja su nezakonito prisvojili, a onda nas optužuju za “nedostatak komunikacije”. Diktatorska vladavina visokog predstavnika ne samo da je očigledno nezakonita, nego i potpuno kontraproduktivna, o čemu posljednjih godina svjedoče i bivši visoki predstavnici – navodi srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Ističe da prijeteće prisustvo OHR-a i njegovi stalni pokušaji da mikroupravlja BiH, guše demokratski proces i podrivaju nesmetan unutrašnji dijalog i pomirenje koji su ključni za budući uspjeh BiH.
