Paljenjem svijeća i minutom šutnje kod spomen krsta na Mrakovici počelo je obilježavanje 81 godine od Bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, tokom koje je ubijeno oko 40.000 civila, a 68.000 je odvedeno u logore, među kojima više od 23.000 djece.
Ovom dijelu obilježavanja sjećanja na stradale na Kozari prisustvovali su predstavnici institucija Republike Srpske i Srbije, lokalnih zajednica koje gravitiraju planini Kozari, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, SUBNOR-a Republike Srpske i Srbije, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i političkih partija.
Potom je uslijedilo polaganje vijenaca na memorijalni zid spomen kompleksa na Mrakovici gdje su upisana imena 9.921 poginulog borca u borbama na ovom području u toku Drugog svjetskog rata. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predstavnici vlada Srpske i Srbije, Narodne skupštine Republike Srpske, Srpske u institucijama BiH, 3. pješadijskog /Republika Srpska/ puka, opština i gradova Potkozarja, organizacija proisteklih iz Drugog svjetskog rata i Odbrambeno-otadžbinskog rata, te političkih partija i pojedinaca. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da vjeruje u jedinstvo Srpske i Srbije, državno i narodno, te da je došlo vrijeme da Srbija i Srpska uspostave jedinstvenu politiku odbrane srpskih nacionalnih i državnih interesa.
“Sprenmi smo zbog toga jačanja teritorijalnog integriteta Srbije da svoj teritorijalni integritet žrtvujemo i zadržimo u okviru BiH, sve dotle dok nam se garantuju dejtonska prava, a onda, kada to više ne bude, onda bismo morali da vodimo politiku ujedinjenja”, rekao je Dodik na Mrakovici u obraćanju zvanicama obilježavanja 81 godine od Bitke na Kozari.
On je naveo da će proglasiti važećim zakone koji su dobili podršku dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini, a onda, vjerovatno, krenuti u procedure pred sudom, donijeti odluke o neprihvatanju nadležnosti Suda BiH, Tužilaštva BiH i Sipe na prostoru Republike Srpske.
“U tom trenutku ojačaćemo našu entitetsku liniju, šta god to značilo. Mi ne očekujemo da će međunarodni faktor ovdje pokušavati nešto da napravi oružanim putem, ali i ako pokuša mi se tome nećemo suprotstavljati, ovaj narod je to naučio”, dodao je Dodik.
On je najavio da će u jesen, kad sve bude vidljivo, zatražiti novo povjerenje za politiku koju će tada predložiti.
“Ona podrazumijeva borbu za status. Ako sada pokleknemo, nestaćemo za deset godina na ovim prostorima. Ako sada istrajemo, opstaćemo na ovim prostorima. /…/ Ja moram da branim ovaj narod, spreman na žrtvu, spreman na žrtvu i ići ću do kraja. Ići ću do kraja jer nemam drugog izbora”, poručio je Dodik.
On je pojasnio da kraj podrazumijeva ili oduzimanje imovine ili opstanak Republike Srpske, ali možda bez Milorada Dodika kao predsjednika.
“Ja sam za ovu drugu opciju”, dodao je.
On je ponovio uvjerenje da će Srpska jednog dana biti nezavisna i da on ne želi ni da se junači ni da bilo koga bez pokrića navodi na bilo šta.
“Oni /Šmit i međunarodna zajednica/ prave okvir da bi nas, prije svega mene, doveli u sarajevske kazamate da mi tamo sude. /…/ Mi ćemo naštu borbu voditi tako što ćemo ostati objedinjeni. /…/ Idemo dalje svojim putem. Imate sjajnu Željku Cvijanović, imate odličnu Vladu imate fenomenalne dvotrećinske poslanike i ne obraćajte se na ove druge, izdajnike”, poručio je Dodik.
On je izrazio uvjerenje da će iza njega doći ekipa mladih, ostrašćenih patriota koji će nastaviti ovu borbu.
“Ja nisam naivan da vjerujem da ću je baš ja završiti”, zaključio je Dodik.
On je istakao da nije spreman da izda, a da jeste seman da “za narod tamniči”.
“Nije naš karakter buntovnički. Nismo mi otišli u Ameriku da rušimo njihova prava, nego su oni došli ovamo”, dodao je.
On je rekao da godinama dolazi na Kozaru da poruči istinu i da je sloboda uvijek bila vodilja, a da je planina Kozara postala svjetionik i zvonik odakle se šire i svjetlost i zvona na sve srpske strane i danas, kada borba još traje.
“Goloruk narod je smatrao da je časnije da izgine za slobodu, nego da bude u logorima. Mi slavimo činjenicu da smo preživjeli. Teško je govoriti o pobjedi, kad nestane pola naroda, ali uzmimo da je to što se okupljmao dokaz da oni nisu pobijedili i nisu uspjeli u namjeri da nestanemo sa ovih prostora. Preživjeli smo jer smo se borili”, istakao je Dodik.
On je upozorio da ovaj narod neće zaboratiti naređenja kad su krenulu na Kozaru 1942. da je poseban cilj da se pobiju muškarci od 14 do 50 godina, a da su to djeca.
“Neprijatelj je znao ako u novorođenom Srbinu ne unište poriv za slobodom, nikad neće zavladati ovim prostorom. /…/ Sva aktivnost potomaka njihovih predaka je da se Srbija i Srpska ni u čemu ne objedine, ali im je teško da spriječe da obilježimo neša stradanja, pa ih nema nigdje, ni juče u Bratuncu, ni danas na Kozari, ali im sramota ne da da njihova noga kroči danas ovdje”, dodao je Dodik.
On je podsjetio na to da je srpski narod napravio velike istorijek greške u Prvom svjetskom ratu kad je izgubio 36 posto muškog, a 50 posto ukupnog stanovništva.
“Ali zajednički život su izgleda htjeli samo Srbi. Komunistička ideja bratstva i jedinstva je antisrpska i dovela je do buđenja nacionalne svijesti kod drugih. U Drugom svjetskom ratu Srbi su izgubili pola populacije, a opet smo htjeli da gradimo zajedno život. Mnogi Srbi su na to nasjeli. To je značilo topljenje našeg identiteta, a drugi su se homogenizovali”, naveo je Dodik.
Skupu su se obratili i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Mile Karanović i predsjednik SUBNOR-a Republike Srpske Slobodan Šobić.
Obilježavanje godišnjice Bitke na Kozari zajednički organizuju odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.
