Sveti Vasilije Ostroški svojim podvizima i vrlinama svrstao se u red naših najvoljenijih i najslavnijih svetaca. Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslavljaju ga 12. maja, a ovaj dan u narodu važi za praznik u kome su moguća najveća čuda.
Njegove mošti se kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.
Jedno od glavnih pravila kada se posjećuje svetinja jeste da svaki vjernik treba da pristupa čistog srca u molitvi, u nadi i vjeri u moć Svetog Vasilija Ostroškog. Mnogi vjeruju da će, ako se zavjetuju da će na svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnesena”.
Sveti Vasilije imao je veliku i vrlo važnu ulogu za sve pravoslavce. U teški trenucima pokazao je veliku brigu za svoj narod, ali i za pripadnike rimokatoličke vjere, budući da je opasnost od Turaka bila prevelika i prijetila podjednako svim hrišćanima.
Ipak, uz istinsko posvećenje i pastirsku brigu za ljude, mitropolit Vasilije težio je daljem podvizavanju i duhovnom uzrastanju.
U manastiru se ljudi mole za zdravlje, svoje bližnje, porodicu, a posjećuju ga i pripadnici drugih vjera.
Pravilnik na ulazu manastira
Na ulasku u manastir postoji istaknuto i pravilo oblačenja, naime, žene treba da nose suknje i marame, a muškarci pantalone i majice dugih rukava.
Poklonici dobre volje, nose i darove monasima, to može biti, kafa, šećer, ulje i drugi darovi, takođe ostavljaju se dobrovoljni prilozi. Vjernici nakon poklanjanja moštima Svetog Vasilija Ostroškog, mogu da zapišu na papirićima imena za zdravlje i za upokojene koje monasi čitaju u molitvama.
Postoji staro pravilo koje se poštuje u narodu i koje glasi da sa Ostroga ne smijete ništa da uzmete iz manastira, čak ni kamen i cvijet. Vjernici mogu u manastirskoj prodavnici da kupe osveštanu vodu i ulje iz kandila.
Prema legendi, Sveti Vasilije svake noći obilazi manastir, pa monasi ujutro zatiču crne tragove na čarapama svetitelja. Zato vjerujući narod koji kreće put Ostroga često, pored ulja i vina, na dar svecu nosi i štrikane vunene čarape. Vjernici takođe donose stvari bliskih ljudi koji ne mogu da posjete svetinju, ostavljaju ih da prenoće pored kivota, a onda ih nose dragim ljudima.
U manastiru postoji konak kako u donjem tako i gornjem manastiru, ali su u njima često sva mjesta zauzeta. Baš zbog toga veliki broj vjernika spava napolju ispred manastira i za sve njih su obezbijeđena ćebad. Iskustvo mnogih vjernika pokazuje da spavanje pod otvorenim nebom na Ostrogu je zaista posebno.
Takođe, postoji vjerovanje da ne treba pričati da ćete posjetiti manastir, a ona da ne odete, već da se u svetinju ovu ide iznenada i bez velikog plana, odnosno kako se vjeruje – “kada vas Sveti Vasilije pozove”.
Poznato je da se prema svjedočenju vjernika u manastiru Ostrog dešavaju čuda i iscjeljenja, a monasi ta iskustva zapisuju i čuvaju.
Čudotvorna iscjeljenja
Svetitelj Vasilije javio se tri puta starješini manastira Župe igumanu Rafailu. Donijeta je odluka da se grob svetitelja otkopa, kada se dogodilo čudo.
Tijelo svetitelja bilo je “cjelokupno i sveto”. Tako su svetiteljeve mošti stavljene u kivot i položene u Malu crkvu, piše Žena Blic.
Seljene su više puta zbog opasnosti od Turaka, na Cetinje, zatim manastir Gornji Ostrog, gdje su mu na poklonjenje, kao i dan-danas, dolazili vjernici svih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Brojna su svjedočanstva čudotvornih iscjeljenja onih koji su zadobili milost našeg velikog svetitelja. Kult svetog Vasilija, inače, zaživio je u srpskom narodu još za života svetog Vasilija. I dan-danas u velikom broju vjernici pohode manastir Ostrog, vjerujući u milost svoga svetitelja.
