Broj korisnika prava iz socijalne zaštite, u gotovo svim kategorijama, kontinuirano raste. To se posebno odnosi na pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, gdje se izdvajaju značajna sredstva na mjesečnom nivou, kako od resornog ministarstva, tako i iz budžeta Grada, kaže za “Kozarski vjesnik” direktor Centra za socijalni rad Prijedor,Milorad Radić, povodom Dana ove ustanove, 17. novembra.
– Za mjesec oktobar imali smo ukupno 3.385 korisnika za isplatu po raznim pravima, za šta je izdvojeno ukupno 672.811,12 KM koje dijele Ministarstvo zdravlјa i socijalne zaštite i Grad Prijedor. Ovo su izdaci na mjesečnom nivou, koji kontinuirano rastu zbog sve većeg broja korisnika po raznim pravima i osnovama, i to: pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica ostvarilo je 2.038 korisnika u iznosu od 341.529,76 KM, na novčanu pomoć 359 porodica u iznosu od 73.540,90 KM, pravo na smještaj u ustanovu 64 korisnika u iznosu od 106.591,46 KM, na zbrinjavanje u hranitelјsku porodicu 38 korisnika u iznosu od 28.011,29 KM. Pravo na ličnu invalidninu ostvarilo je 513 lica u iznosu od 84.793,25 KM, na dnevno zbrinjavanje 37 korisnika u iznosu od 6.295,00 KM, a na zdravstveno osiguranje preko CSR ostvarilo je 241 lice u iznosu od 17.009,78 KM. Pravo na jednokratnu pomoć ima 78 korisnika u iznosu od 13.869,68 KM, a na podršku u izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju 17 korisnika u iznosu od 1.170,00 KM.
Da li je Centar za socijalni rad tokom prošle godine uspio da odgovori na sve potrebe korisnika?
– Analizirajući izvještaje o radu JU CSR Prijedor, zaklјučuje se da je iz godine u godinu sve veći broj obraćanja građana i to po različitim osnovama. Ono što se još primjećuje jeste i to da se problematika pojedinaca i porodica sve više usložnjava, ali i da poprima nove oblike. U skladu sa navedenim,nastojimo da svim strankama i korisnicima, a u skladu sa zakonskim propisima i finansijskim sredstvima kojima raspolažemo, regulišemo prava iz socijalne i porodično-pravne zaštite i na taj način podstaknemo pozitivne promjene u njihovim životima i stvorimo ličnu i porodičnu fukcionalnost.
Da li uspijevate finansijski da ispoštujete sve zahtjeve?
– Trenutno uspijevamo, najprije zahvalјujući Gradskoj upravi i Ministarstvu zdravlјa i socijalne zaštite RS koji zajedno snose ova izdvajanja, ali i našim zaposlenim radnicima koji na različite načine uspijevaju da udovolјe zahtjevima naših korisnika.
Koliko Grad Prijedor, a koliko Vlada Republike Srpske izdvajaju novca za funkcionisanje Centra za socijalni rad?
– Određena izdvajanja Grad i Ministarstvo zdravlјa i socijalne zaštite iznose u omjeru 50%-50% (pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, pravo na novčanu pomoć), dok postoje određena prava koja ili Ministarstvo (pravo na ličnu invalidninu, pravo na podršku u izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju) ili Grad (pravo na dnevno zbrinjavanje, plate zaposlenih i dr.) snose u potpunosti.
Da li je to dovolјno?
– U ovim uslovima povećane potrebe građana za socijalnom zaštitom, svakako da nije dovolјno. U tom smislu trudimo se da ispoštujemo potrebe korisnika raznim relokacijama sredstava i raspodjelom raspoloživih sredstava. To se najviše odražava na kategoriju korisnika koji ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu pomoć, gdje isplaćujemo iznos od 150 KM, iako smo svjesni da su ta sredstva nedovolјna za zadovolјenje najosnovnijih životnih potreba.
Koliko je trenutno hranitelјskih porodica na evidenciji Centra?
– Trenutno na evidenciji imamo 31 hranitelјsku porodicu, u kojima je smješteno 38 korisnika.
Da li je u porastu nasilјe u porodici i kakav vid zaštite pruža Centar?
– U Prijedoru je za prvih 10 mjeseci ove godine evidentirano 178 prijava nasilјa u porodici. Ako to uporedimo sa 2022. godinom u kojoj je za cijelu godinu, po našoj evidenciji, evidentirano 159 prijava nasilјa u porodici, možemo zaklјučiti da je broj prijava u porastu. CSR Prijedor pruža prije svega psihosocijalnu pomoć žrtvama nasilјa u porodici, te osim policije i same žrtve, takođe može da traži od suda izricanje hitnih i zaštitnih mjera. Za privremeni boravak u hitnim intervencijama CSR Prijedor smješta žrtve nasilјa u porodici u Prihvatilište (poseban dio objekta Centra za socijalni rad Prijedor, namijenjen za prihvat i privremeni boravak žrtava porodičnog nasilјa, te djece koja se nađu u skitnji ili prosjačenju, najduže do 72 sata, uz 24-časovnu kontrolu stručnih radnika Centra), a postoji i mogućnost smještaja u Sigurnu kuću koja se nalazi na drugoj teritoriji. CSR ima organizovanu i pripravnost stručnih radnika u neradno vrijeme ustanove koji postupaju po pozivu policije i zdravstvenih ustanova.
Treba li Prijedoru Sigurna kuća?
– Što se tiče Sigurne kuće, do sada nije bilo realnih potreba za njom, jer jednu imamo u blizini našeg grada, sa kojima imamo odličnu saradnju i koja je mogla zadovolјiti i naše potrebe. Međutim, nažalost, u poslјednje vrijeme kapacitet ove kuće je nerijetko popunjen, te ako takvo stanje bude prisutno i u budućnosti, realno je razmišlјati u pravcu osnivanja takve kuće i u Prijedoru, gdje bi se, po našem mišlјenju, najviše trebao uklјučiti nevladin sektor, koji bi bio nosilac ovih aktivnosti.
Koje su najznačajnije promjene u primjeni novog Porodičnog zakona?
– Neke od najznačajnijih promjena ogledaju se u tome što je predviđena posebna zaštita djeteta, unaprijeđena u odnosu na raniji važeći zakon. Dato je pravo djetetu da saopšti svoje mišlјenje u sudskom i upravnom postupku. Ovo pravo djeteta je poštovano i do sada i u sudskim i u upravnim stvarima, rukovodeći se Konvencijom o pravima djeteta i kroz domaća zakonska rješenja-Zakon o zaštiti i postupanju sa malolјetnicima u krivičnom postupku. Uvodi se institut zajedničkog vršenja roditelјskog prava nakon razvoda braka. Određena je stvarna nadležnost sudova za uređenje vršenja roditelјskog prava i održavanja ličnih odnosa roditelјa i djece, kao i bolјe i sigurnije rješenje zaštite prava, za razliku od dosadašnjeg uređenja kojim je to bila nadležnost centara za socijalni rad. Povećana je dobna granica za potpuno usvojenje, tj. potpuno se može usvojiti samo dijete do navršenih 10 godina života (ranije bilo pet). Uvodi se potpuno novi institut – pravo na porodični dom kojim je predviđeno uspostavlјanje lične služnosti stanovanja u porodičnom domu, koji predstavlјa zajedničku svojinu, a u korist roditelјa i djeteta koji nemaju prava svojine, plodouživanja, upotrebe, stanovanja na drugom odgovarajućem stanu (nekretnini). Isto pravo traje do punolјetstva najmlađeg zajedničkog djeteta. Takođe je uveden novitet u oblasti raspolaganja dječijom imovinom kojim su značajno unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi modeli zaštite djeteta, njegove imovine, kao i same porodice prema kojima imovinom malolјetnog djeteta roditelјi mogu raspolagati, odnosno otuđiti ili opteretiti samo uz saglasnost organa staratelјstva, odnosno CSR, pod uslovima propisanim zakonima.Takođe, u odnosu na raniji važeći zakon, sada se preciznije uređuje pitanje posebne i zajedničke imovine bračnih i vanbračnih supružnika. Ovo su samo neke od novina novog Porodičnog zakona.
Koje aktivnosti su obilјežile ovu godinu?
– Kao i prethodnih godina, tako i tokom 2023. godine CSR je inicirao i realizovao različite aktivnosti s cilјem promocije prava i usluga ove ustanove, ali i djelovao u lokalnoj zajednici kroz zagovaranje porodičnih vrijednosti, poštovanja različitosti i socijalne uklјučenosti, ali i promocije važnosti socijalnog rada u društvu. U martu 2023. godine JU CSR je obilјežio Međunarodni dan socijalnog rada, u junu mjesecu smo realizovali osmodnevnu kampanju „Slavimo prijedorske porodice“, a tokom cijele godine, u okviru projekta „Briga o djeci“ stručni radnici su u saradnji sa prijedorskim osnovnim i srednjim školama edukovali učenike i njihove roditelјe kroz prezentaciju različitih tema kao što su „Psihosocijalni aspekti puberteta i adolescencije“, „Neprilagođeno ponašanje“, „Vršnjačko nasilјe“ itd. Svake godine u prvoj punoj nedjelјi oktobra mjeseca obilјežavamo „Dječiju nedjelјu“ kako bismo promovisali dječija prava, a u novembru mjesecu počinjemo sa aktivnostima koji se tiču međunarodne kampanje “16 dana aktivizma u borbi protiv rodno zasnovanog nasilјa“. Navedena kampanja se svake godine realizuje u periodu od 25. novembra do 10. decembra. Posebnu važnost dajemo edukacijama i kontinuiranim profesionalnim usavršavanjima stručnih radnika te jačanju njihovih ličnih i profesionalnih kapaciteta kako bi što kvalitetnije odgovorili zahtjevima i potrebama naših korisnika. Važno je napomenuti da su radnici uklјučeni i u programe podrške stručnjacima-pomagačima s cilјem pomoći i podrške u profesionalnom djelovanju, nošenju sa stresom na poslu i zaštite od profesionalnog sagorijevanja. U toku ove godine stručni radnici su aktivno učestvovali u sklopu radnih grupa u izradi i potpisivanju Protokola u postupanju u slučajevima prosjačenja djece u gradu Prijedoru kao i u izradi Protokola o postupanju u slučajevima nasilјa u porodici te kontinuiranoj primjeni u cilјu zaštite i interesa krajnjih korisnika. Takođe, nastavlјen je rad u okviru Radne grupe za razvoj društvenog preduzetništva na lokalnom nivou kao i postupanje po Protokolu o integrisanom vođenju slučajeva s cilјem zapošlјavanja marginalizovanih grupa.
Da li Centar za socijalni rad ima dovolјan broj stručnog kadra?
– U toku svog profesionalnog rada, pružajući usluge, pomoć i zaštitu svojim korisnicima, Centar koristi multidisciplinarni i multimetodski pristup koji uklјučuje individualni rad, grupni socijalni rad i rad sa porodicom. Sve češće koristimo i inovativne pristupe u radu. Uslјed sve složenije društveno-ekonomske situacije, stalna potreba za kvalitetnim stručnim kadrom je neminovna. Mi se trenutno uspijevamo izboriti sa svakodnevnim izazovima, i shodno datoj problematici iznalazimo najbolјa moguća rješenja.
– Evidentno je da su problemi sa kojima se suočavaju stanovnici našeg grada obimni i teški, problematika postaje sve složenija, te da bismo što bolјe unaprijedili naše usluge, imamo konstantnu potrebu za većim izdvajanjima iz Budžeta, kao i kadrovskim jačanjem u pogledu stručnih radnika Centra, te pojačan napor i saradnju svih aktera lokalne zajednice u rješavanju problema najugroženijih građana. Zasigurno, u narednom periodu istraživaćemo mogućnosti otvaranja porodičnog savjetovališta.
