Osilacije u temeraturi su velike, ali možemo da pomognemo sebi i na najbolji način podnesemo promjene.

Ova nedjelja je započela sa proljećnim temperaturama, iako su od proljeća udaljeni još mjesec i po dana. U narednim danima nas očekuje znatno otopljavanje, dok je naredne nedjelje previđen ponovni pad žive u termometru u odnosu na ovu nedjelju.

Kako možemo da pomognemo sebi i prilagodimo organizam vremenskim uslovima:

“Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne možemo da spavamo, kad pada kiša, boli nas glava, a kad duva vjetar, razdražljivi smo i nervozni. Posljedice vremena posebno osjećaju osobe koje boluju od nekih hroničnih bolesti srca i krvotoka, disajnih organa, astme, reume i artritisa. Simptomi se tih bolesti usljed uticaja vremena, a posebno naglih promjena i ekstremnih klimatskih događaja, naglo pogoršavaju. Pored hroničnih bolesnika i kod zdravih osoba koje su osjetljive na promjenu vremena – meteoropata, moguća je pojava meteoropatskih reakcija.

Pojedine osobe su razdražljive i imaju promjene raspoloženja usljed prolaska frontalnog sistema, pojačanog južnog i jugoistočnog vjetra, dok na osobe koje osjećaju bolove u mišićima utiče izraženi pred prolazak frontalnih sistema, naročito hladnog fronta, pri povećanoj vlazi u vazduhu.

Oprez sa srčanim i psihičkim tegobama, moguća nervoza, glavobolja i razdražljivost

Dan prije skoka temperature vazduha za oko pet stepeni se, prema biometeorološkoj prognozi, očekuje dalje poboljšanje biometeoroloških prilika za većinu hroničnih bolesnika. Oprez se i dalje savjetuje asmatičarima. Od meteoropatskih reakcija moguća je bezrazložna nervoza. U saobraćaju je neophodan povećani oprez.

“Očekivana biometeorološka situacija u utorak 12. decembra može izazvati uobičajene tegobe kod većine hronično oboljelih. Oprez se savjetuje srčanim i psihičkim bolesnicima. Glavobolja i razdražljivost su moguće meteoropatske reakcije”, poručuju biometeorolozi RHMZ.

Stručnjaci poručuju da se treba pripremiti na promjene vremena i uz vremensku, treba pratiti i biometeorološku prognozu.

Posljedice promjene vremena

“Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne možemo da spavamo, kad pada kiša, boli nas glava, a kad duva vjetar, razdražljivi smo i nervozni. Posljedice vremena posebno osjećaju osobe koje boluju od nekih hroničnih bolesti srca i krvotoka, disajnih organa, astme, reume i artritisa. Simptomi se tih bolesti usljed uticaja vremena, a posebno naglih promjena i ekstremnih klimatskih događaja, naglo pogoršavaju. Pored hroničnih bolesnika i kod zdravih osoba koje su osjetljive na promjenu vremena – meteoropata, moguća je pojava meteoropatskih reakcija.”

Recimo, glavobolja se javlja zbog nagle promjene temperature i njene izražene dnevne promjene, kao što je slučaj sada, sa razlikom od oko 10 do 15 stepeni, kada se bilježi prolazak fronta i značajna razlika vazdušnog pritiska, i ako je pojačan hladni vjetar.

Pojedine osobe su razdražljive i imaju promjene raspoloženja usljed prolaska frontalnog sistema, pojačanog južnog i jugoistočnog vjetra, dok na osobe koje osjećaju bolove u mišićima utiče izraženi pred prolazak frontalnih sistema, naročito hladnog fronta, pri povećanoj vlazi u vazduhu.

Malaksalost se javlja zbog uticaja vremena pri toplom i vlažnom vremenu i pred promjenu vremena, pri niskom vazdušnom pritisku.

Rane reakcije i pojačane tegobe

Kako su stručnjaci objasnili organizam osjeća promjenu vremena i prije nego što se naoblači ili zasija sunce. Reakcije se javljaju od četiri do 48 sati prije promjene vremena.

Promjena vremena može uticati značajno i na raspoloženje, smanjenje energije i radnih sposobnosti, pospanost, nesanicu i drugo.

Hronični bolesnici pri određenim vremenskim uslovima imaju pojačane tegobe, naročito pri nagloj promjeni vremena. Ovakvi vremenski uslovi su opasni za srčane bolesnike i osobe sa varirajućim krvnim pritiskom, cerebrovaskularne bolesnike, oni su osjetljivi na nagli prelaz iz toplog u hladno vrijeme, osobe koje imaju osjetljiv nervni sistem, osjećaju pogoršanje zdravlja zbog češćih prolazaka atmosferskih frontova i pojačanog južnog i jugoistočnog vjetra, astmatičari osjećaju tegobe usljed povećane vlage u vazduhu – pojava magle, padavina.

Ljekari savjetuju da zbog dnevnog rasta temperature i oscilacija u vremenu, neophodna uravnotežena ishrana sa puno voća i povrća. Potrebno je cirkulaciju krvi da podsticati naizmjeničnim tuširanjem hladnom i toplom vodom ili masažnom rukavicom, a kod ozbiljnijih tegoba obavezno se treba obratiti lljkaru, dok hronični bolesnici moraju da uzimaju propisanu terapiju.

Izvor: Blic