Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan za koji se vezuje važan običaj.
Veliki četvrtak je pokretni praznik jer je dio Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedjelja. Vernici koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Dan prije nego što je raspet Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim i zajedno sa njima večerao. Dao im je hljeb – koji je simbolisao njegovo tijelo; i vino, kao simbol njegove krvi, čime je ustanovljena Sveta tajna pričešća koja se do danas praktikuje.
Nakon večere je apostolima oprao noge sa ciljem da njima, a kroz njihovo širenje jevanđelja i narodu, pokaže koliko je važno da služimo jedni drugima.
Tokom večere Hrist je rekao da će ga jedan od njih izdati, što se, prema Bibliji i dogodilo. Izdao ga je Juda Iskariotski za 30 srebrenika (tirskih šekela) koje mu je platio jevrejski sveštenik Kajafa. Juda ga je nakon Posljednje večere Farisejima u Getsemanskome vrtu sa poljubom na lijevu strana lica.
Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Uveče se čita 12 odlomaka iz Jevanđelja o stradanju Hristovom, namijenjeno bolesnima.
Zvona se vezuju, da ne zvone, jer su ona znak radosti, a do tada se vjernici na molitvu pozivaju klepalom. Zvona se ponovo odvezuju i zvone na Vaskrs.
Narod vjeruje da se i najvećim grešnicima koji se pričeste na Veliki četvrtak opraštaju svi grijesi.
Dok se bi svi ostali dani u Stradalnoj nedjelji (posljednoj nedjelji Vaskršnjeg posta) poste na vodi, na Veliki četvrtak je dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju, kao i popiti malo vina.Veliki četvrtak je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mleko.
Na ovaj dan, žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama, i puštaju ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.
Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa. Veselja nema već samo okupljanje.
Kod nekih pravoslavnih naroda na ovaj dan se boje vaskršnja jaja, ili se bar počinje sa tim.
Jedan od najstarijih običaja za Veliki četvrtak vezan je za prečišćavanje vode. Vjerovalo se da kupanje na Veliki četvrtak donosi ljepotu i zdravlje.
Na ovaj dan se djeca kupaju, pa čak i odojče kako bi bili zdravi i čisti tokom cijele godine. Voda koja se donese sa bunara ili izvora, “čistila” se ubacivanjem srebrnog novčića u nju.
Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano.
Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući, prenosi Stil.
