Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici, sutra 21. septembra slave rođenje presvete Bogorodice ili Malu Gospojinu.
Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka.
Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.
Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario kćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je kćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.
U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju. Veoma je cijenjen kod Srba, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve.
Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje posebnu blagoslov.
FOTO: FREEPIK
Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimnih usjeva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati svježa pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Vjeruje se da ako na ovaj praznik bude vedro, bez oblaka i ako se vidi sunce tokom većeg dijela dana, vjeruje se da će jesen i zima biti blage, piše Prva.
