Badnji dan i Božić su praznici koje skoro sve porodice provode zajedno.
Običaje, karakteristične za ova dva praznika, naslijedili smo od djedova i pradjedova, a mnogi i ne slute da oni zapravo simbolizuju četiri važna događaja koja su opisana u Bibliji.
Badnji dan i Božić ne bi trebalo da prođu bez četiri najvažnija običaja, evo i koja.
Dok u gradskim sredinama svi kupuju badnjak na pijacama i u marketima, dotle u seoskim sredinama domaćin sa sinovima i unucima odlazi u šumu da siječe dio hrastovog stabla. Strogo se vodi računa kako se siječe badnjak i u koje doba dana. To bi trebalo učiniti rano ujutro i to sa samo tri udarca sekirom jer, vjeruje se, to simbolizuje Sveto trojstvo, te će samo tako odsječen badnjak biti blagosloven.
Badnjak simbolizuje vatru i ognjište
Badnjak je simbol hrastovih grana koje je pravedni Josif zapalio kada je sa Bogorodicom ušao u pećinu u kojoj će ona donijeti na svijet Bogomladenca Isusa Hrista. Naime, kada su Bogorodica i njen zaručnik pravedni Josif došli iz Nazareta u Vitlejem, sve gostionice su bile pune i nigdje nije bilo nijednog slobodnog kreveta u kojem bi mogli da prenoće.
Zato je on krenuo u potragu za sigurnim mjestom gdje bi Bogorodica mogla da se porodi.
Pronašao je pećinu i u nju unio hrastove grane koje će zapaliti da bi bar malo zagrijao pećinu, kao i slamu na koju će Bogorodica spustiti Bogomladenca.
Na mjestu na kojem se nalazila pećina u kojoj je rođen Isus Hrist podignuta je crkva Hristovog rođenja koju redovno posjećuju hodočasnici. Na mjestu na kom je rođen Spasitelj postavljena je čuvena vitlejemska zvijezda od 14 krakova koja simbolizuje 14 generacija – od praoca Adama do Isusa Hrista, a u jaslama prekoputa zvijezde nalazi se slama.
Slama kao zaštita
Tako dolazimo i do objašnjenja zbog čega porodice koje proslavljaju Božić po julijanskom kalendaru u kuću na Badnje veče unose slamu. Ona simbolički predstavlja slamu na koju je Isus Hrist položen po rođenju, a koja ga je zaštitila od smrzavanja.
Svaki pravoslavni hrišćanin će u svom domu na Badnje veče obezbijediti mjesto na koje će staviti makar malo slame, taman toliko da bude dovoljno za spuštanje novorođenčeta.
Položajnik u znak sjećanja na pastire i mudrace
Položajnik ima posebnu ulogu tokom božićnih praznika. On je prva muška osoba koja ulazi u kuću na prvi dan Božića. I njegova uloga je simbolički povezana sa biblijskim opisom rođenja Isusa Hrista. Položajnik, zapravo, simbolizuje vitlejemske pastire koji su se prvi poklonili Bogodjetetu.
Postoji, takođe, još jedno tumačenje uloge položajnika. Teolozi ga dovode u vezu sa mudracima sa Istoka koji su došli u vitlejemsku pećinu i donijeli darove tek rođenom Isusu – zlato, tajman i mirnu.
Otud i stavljanje zlatnika u česnicu, običaj koji vijekovima traje prilikom obilježavanja najradosnijeg hrišćanskog praznika.
Česnica je sam Isus Hrist
I česnica, naravno, ima svoju simboliku. Iako se u različitim mjestima česnica pravi na različite načine – negdje je poput pogače od kiselog tijesta, a negdje slatka i podsjeća na baklavu, u oba slučaja njen glavni sastojak je brašno, piše Blic Žena.
Teolozi navode da je česnica zapravo sam Isus Hrist koji je u Jevanđelju rekao: “Ja sam hljeb života”.
