Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju veliki hrišćanski praznik, Bogojavljenje. Bogojavljenje je praznik ustanovljen na spomen Hristovog krštenja i objavljivanje Bogočovjeka. Jedan je od 15 najvećih hrišćanskih praznika. Tradicionalno se na ovaj dan pliva za Časni krst.
Današnji praznik obilježava se u spomen na događaj kada je Sveti Jovan krstio Isusa Hrista u rijeci Jordanu. Prvi put ostvareno je Sveto Trojstvo – u Božjem glasu sa neba koji reče: “Ovo je Sin moj”, krštenju Sina Božijeg u rijeci i Svetom duhu koji je u obliku goluba sletio na Hrista.
Otvara se nebo – zamislite želju
Dan kada je, po predanju, božji glas objavio da je Isus njegov sin – Bogojavljenje, biće uslišene sve želje. Na bogojavljensko veče, kaže predanje, otvaraju se nebesa – treba jasno zamisliti želju i tačno u ponoć izaći i pogledati u nebo. Kažu stari, da samo retki imaju privilegiju da ugledaju Boga u prvim minutima novog dana, ali svi treba da zamisle po jednu želju – ako je iskrena ispuniće se.
Umivanje svetom vodicom
Brojni vjernici na Bogojavljenje idu u crkvu po vodicu kojom će se ukućani posle umiti, ali da bi osveštana voda zaista bila djelotvorna, prije i poslije uzimanja vode potrebno je izgovoriti određene molitve. Osveštana vodica se i čuva kao čudotvorna sveta dragocjenost – njom se prska kuća radi zaštite od nečistih sila, pije se tokom cele godine radi isceljenja i zaštite od svih bolesti, očišćenja od zlih strasti i radi oproštaja grehova, očišćenja duše i tijela.
Bogojavljensku vodicu piju i trudnice da bi se “otvorile kao nebo na Bogojavljenje,” pa da se lako porode. Običaj je i da na dan Bogojavljenja ne treba ništa u kući raditi, prati veš, a tkanje obavezno izostaviti. Ne smiju se imati zle misli, željeti ili činiti drugome zlo. Na ovaj dan nije obavezno postiti.
Plivanje za Časni krst
Ritualno kupanje u reci takođe je običaj od davnina – za Bogojavljenje se u rijeku baca Časni krst, a mladi, zdravi ljudi se takmiče da do njega doplivaju prvi. Krst bi trebalo da bude napravljen od zaleđene prošlogodišnje bogojavljanske vodice, a onom ko prvi dopliva do njega, donosi sreću tokom cijele godine.
Ogledalce pod jastuk
Poznat je običaj da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk na Krstovdan, 18. januara uveče jer se vjeruje da će uoči Bogojavljenja sanjati muškarca za koga će se udati. Postojalo je vjerovanje i da će mlade djevojke na bogojavljensku noć na nebu ugledati lik onoga za koga će se udati.
Postoji još jedan devojački običaj koji nalaže da na dan Bogojavljenja djevojke od testa naprave četiri loptice. U tri treba da stave po papirić sa imenom svoje simpatije, a jedan ostavljaju prazan. Te loptice se potom stavljaju u ključalu vodu, i ona koja prva izbije na površinu je prava ljubav djevojke. Ukoliko na površinu ispliva prazna loptica, znači da djevojka još uvijek nije upoznala onog koji joj je suđen.
Nekada su mlade djevojke na bogojavljensko jutro odlazile na netaknuti izvor, bacale po koje zrno pšenice i kukuruza u njega, izgovarajući: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim bi zahvatile vodu i odnosile je do kućnog praga gdje su ih čekali ostali ukućani. U nekim dijelovima Srbije je postojao običaj da se ovako zahvaćena Bogojavljenska voda daje ostalim ukućanima da piju preko sjekire, kako bi se izbjegle svađe među njima tokom naredne godine.
Koji vjetar duva – takva će godina biti
Običaj je da se na Bogojavljenje izađe na neku vjetrometinu, iznese malo pepela i pušta pomalo iz ruku. Tako se određuje koji je vjetar “pobijedio” na Krstovdan. Ako duva istočni vjetar, godina će biti sušna, ako duva jugo, biće kišna, ako duva zapadnjak, biće rodna, ali i olujna, a ako je prevladao sjeverac, biće hladna. Od vremenskih prilika za Bogojavljenje zavisi kakvo nas vrijeme očekuje. Tako se veruje da će, ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, godina biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna.
