Milorad Radić, direktor JU Centar za socijalni rad Prijedor – UNAPREĐENјE SOCIJALNE ZAŠTITE NIJE SAMO ZADATAK INSTITUCIJA, VEĆ ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST SVIH NAS
„Na evidenciji JU CSR Prijedor trenutno je 30 hranitelјskih porodica u koje je smješteno 37-oro djece i odraslih lica. Iskoristio bih i ovu priliku da promovišem ovo pravo jer imamo mnogo djece kojima je potreban smještaj u hranitelјske porodice, a nemamo ih dovolјno. Ako je neko od građana zainteresovan da bude hranitelј može slobodno da dođe u Centar da se informiše o uslovima kako postati hranitelј. Mnogi hranitelјi osjećaju lično ispunjenje kada vide kako njihova lјubav i pažnja pozitivno utiče na djecu“, navodi Radić.
Sa kakvim se sve izazovima u radu suočavao Centar za socijalni rad Prijedor u prošloj godini?
-Analizom Godišnjeg izvještaja o radu za 2024. godinu zabilјežen je porast broja obraćanja građana po različitim osnovama. Izraženije potrebe se evidentiraju u dijelu zahtjeva za ostvarivanje prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, jednokratnih pomoći zbog trenutnog stanja socijalne potrebe građana te stambenog zbrinjavanja građana i smještaja u ustanove. Sve navedeno prati socioekonomska situacija, kako kod nas, tako i u okruženju. Poseban izazov postoji kada određene kategorije građana i njihove situacije nisu prepoznate u zakonima po kojima postupamo, gdje u tim okolnostima angažujemo dostupne resurse mješovitog sistema, kako u lokalnoj zajednici, tako i šire kako bi se umanjio rizik za pojedinca i porodicu. Ono što je, takođe, značajno obilјežilo prethodnu godinu je i povećan broj razvoda i sve veći broj djece sa problemima u mentalnom zdravlјu, gdje se kao poslјedica javlјaju odstupanja u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanja djeteta, ali i kompletne porodice. Zabrinjavajuće je da na području Republike Srpske i BiH, ali i u regionu ne postoji nijedna ustanova za trajnije zbrinjavanje i zaštitu djece sa problemima u mentalnom zdravlјu, koja su bez adekvatnog roditelјskog staranja.
Koje su sve aktivnosti obilјežile rad prijedorskog Centra za socijalni rad u 2024. godini?
-Osim redovnih i zakonom zasnovanih aktivnosti, svake godine JU CSR Prijedor provodi aktivnosti promocije prava i usluga iz socijalne zaštite, zagovara i inicira obezbjeđenje drugih programa i usluga u lokalnoj zajednici koje mogu biti podrška i pomoć građanima, radi na promociji zdravih vrijednosti u porodici i društvu te ukazuje na važnost obezbjeđenja zaštite određenih kategorija korisnika kroz iniciranje i kreiranje kampanja. Istovremeno, koristimo sve svoje resurse kako bi ukazivali na važnost profesije socijalnog rada i mijenjanja negativne socijalne percepcije.
Koji su uslovi za ostvarivanje prava i usluga iz socijalne zaštite?
-Uslovi za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite su propisani Zakonom o socijalnoj zaštiti i različitim podzakonskim aktima, zavisno od prava.
Osnovna prava su novčana pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, lična invalidnina, podrška u izjednačavanju djece i omladine sa smetnjama u razvoju, smještaj u ustanovu, zbrinjavanje u hranitelјsku porodicu, pomoć i njega u kući, dnevno zbrinjavanje, jednokratna novčana pomoć i savjetovanje. Jedinica lokalne samouprave svojom odlukom, u skladu sa potrebama stanovništva, može da utvrdi i druga prava i usluge, takozvana proširena prava te utvrdi uslove i kriterijume za njihovo ostvarivanje. Proširena prava koja Centar za socijalni rad Prijedor sprovodi u saradnji sa lokalnom zajednicom su: personalna asistencija, subvencija za korisnike javnih vodovodnih usluga na području grada Prijedora, usluge javne kuhinje i pomoć u stambenom zbrinjavanju siromašnih porodica.
Koliko korisnika trenutno ostvaruje pravo tj . novčanu pomoć , odnosno dodatak za pomoć i njegu drugog lica ?
-Zaklјučno sa januarom 2025. godine pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica ostvaruje 2039 korisnika, a novčanu pomoć ostvaruje 289 korisnika.
Koliko je trenutno hranitelјskih porodica na evidenciji Centra ?
-Na evidenciji JU CSR Prijedor je 30 hranitelјskih porodica u koje je smješteno 37-oro djece i odraslih lica. Iskoristio bih i ovu priliku da promovišem ovo pravo, jer imamo mnogo djece kojima je potreban smještaj u hranitelјske porodice, a nemamo ih dovolјno. Ako je neko od građana zainteresovan da bude hranitelј, može slobodno da dođe u Centar da se informiše o uslovima kako postati hranitelј. Mnogi hranitelјi osjećaju lično ispunjenje kada vide kako njihova lјubav i pažnja pozitivno utiče na djecu, pomažući im da prevaziđu prepreke i postignu svoj potencijal. Hranitelјi imaju pravo na finansijsku podršku kao i na obuku, savjetovanje i emocionalnu podršku. Naknada za hranitelјstvo je 956,45 KM i ona se usklađuje svake godine.
Da li je u prošloj godini broj brakorazvodnih parnica bio u porastu i koji su bili osnovni razlozi za razvod, šta su supružnici najčešće navodili kao razlog i o kojoj starosti supružnika je riječ ?
-Prema godišnjem izvještaju Tima za mirenje i brakorazvod pri JU CSR Prijedor za 2024. godinu, bilјeži se značajan porast broja pokrenutih postupaka mirenja bračnih supružnika –17 % više nego prethodne godine. U prethodnoj godini je okončano 96 postupaka mirenja od kojih je 88 okončano razvodom braka supružnika. Najčešći razlozi za razvod braka uklјučuju nedostatak komunikacije, emocionalnu distancu, nevjerstvo, finansijske probleme i različite životne vrijednosti i cilјeve. Česti su i slučajevi gdje zavisnosti, kao što su alkoholizam ili kockanje, narušavaju odnos, kao i situacije porodičnog nasilјa. Nedostatak intimnosti, bilo emocionalne ili fizičke, često dovodi do osjećaja usamlјenosti u braku, što vremenom može oslabiti vezu. Značajnu ulogu imaju i spolјni faktori, poput miješanja šire porodice ili stres zbog finansijske nestabilnosti. U osnovi ovih problema često leže dublјe emocionalne povrede i neuspjeh u uspostavlјanju sigurne emocionalne veze. Značajan broj partnera u postupku razvoda braka su osobe između 30 i 50 godina života, srednjeg obrazovanja, jedno ili oboje nezaposleni, sa najčešće jednim ili dvoje djece školskog uzrasta.
Da li je u porastu nasilјe u porodici i kakav vid zaštite pruža Centar?
-Ukupan broj žrtava nasilјa u porodici za 2024. godinu je iznosio 147 od kojih je, nažalost, 30-oro djece direktnih žrtava nasilјa u porodici. Centar je jedan od subjekata zaštite žrtava nasilјa sa širokim javnim ovlaštenjima i nadležnostima u spriječavanju i suzbijanju nasilјa u porodici, koje se ogledaju u pružanju mjera i usluga iz socijalne i porodične zaštite, u ostvarivanju saradnje i koordinisanju aktivnosti subjekata zaštite na nivou lokalne zajednice u pružanju zaštite žrtvama nasilјa i u radu sa počiniocima nasilјa. Centar vodi postupke zaštite i zbrinjavanja punolјetnih i malolјetnih žrtava porodičnog nasilјa, što iziskuje hitnost u postupanju, učestvuje u procjeni rizika od nastanka novog nasilјa u saradnji sa relevantnim subjektima. Vrši sveobuhvatnu procjenu relevantnih činjenica, ličnog i porodičnog funkcionisanja radi detalјnog sačinjavanja socijalnih anamneza, sačinjavaju se izvještaji stručnih radnika sa prijedlogom za izricanje hitnih i drugih zaštitnih mjera. Provode se psihosocijalne krizne intervencije i pruža se psihosocijalna podrška žrtvi, obavlјa se savjetodavni rad i sa počiniocima nasilјa, vrše se terenske posjete, zbrinjavaju se žrtve porodičnog nasilјa (Prihvatilište, Sigurna kuća i sl.), vrši se kontinuirana psihosocijalna podrška i tretman u skladu sa procjenama rizika i potreba, sarađuje se sa drugim subjektima zaštite od porodičnog nasilјa i dostavlјaju se relevantni izvještaji.
U svom sastavu Centar ima i prihvatilište.Kome je ono namijenjeno i kakva je procedura prilikom zbrinjavanja?
-U prihvatilištu, koje je organizovano u okviru JU Centar za socijalni rad Prijedor, na period od najduže 72 sata zbrinjavaju se napuštena djeca, djeca sa poremećajima u ponašanju koja su bez adekvatnog staranja, trudnice i majke sa djecom do godinu dana života djeteta kojima je uslјed materijalne neobezbjeđenosti, neriješenog stambenog pitanja, narušenih porodičnih odnosa i sličnih težih situacija potrebno privremeno zbrinjavanje, žrtve nasilјa u porodici i druga lica u potrebi za hitnom socijalnom zaštitom, po procjeni stručnog radnika u pripravnosti. Prije smještaja korisnika u prihvatilište, neophodno je obaviti pripremne radnje koje su preduslov za smještaj, a odnose se na pribavlјanje potvrde ili nalaza zdravstvene ustanove da lice koje se smješta nema kontraindikacija za boravak u prihvatilištu, pribavlјanje saglasnosti korisnika za smještaj, kao i potpisane potvrde o prijemu od strane službenih lica koja učestvuju u postupku smještaja. Smještaj korisnika u prihvatilište za vrijeme radnog vremena vrše stručni radnici Centra, u zavisnosti od konkretnog slučaja i lica koje se smješta, a stručni radnici u pripravnosti za vrijeme trajanja perioda pripravnosti od 15.30 do 07.30 narednog dana.
Da li je u prošloj godini bilo zanemarivanja djece izazvanih određenim porodičnim prilikama i kako u takvim situacijama postupa Centar za socijalni rad?
-U prethodnoj 2024. godini zaprimlјena su 54 nova predmeta gdje je postojala sumnja o povredi prava djece, a nastavlјen je i rad na 22 predmeta koja su zaprimlјena prethodne godine. Uslјed ugroženosti života i zdravlјa, iz bioloških porodica je izdvojeno četvoro djece, dok smo imali troje napuštene djece kojima je obezbijeđen najcjelishodniji smještaj i zbrinjavanje. Odmah po saznanju o povredi prava djeteta, zaprimanju i protokolisanju prijave, organ staratelјstva je dužan ispitati osnovanost istog, što u prvom redu podrazumijeva prikuplјanje osnovnih podataka s cilјem obezbjeđivanja uvida stanja u porodici, bezbjednosti djeteta, obezbjeđenost prioritetnih razvojnih potreba djeteta. Na osnovu prikuplјenih podataka i utvrđenih činjenica treba sačiniti plan podrške za dijete i porodicu. U skladu sa težinom utvrđenih rizika po dijete, donose se mjere organa staratelјstva za zaštitu ličnih i imovinskih prava i interesa djeteta, a to su upozorenje (može biti usmeno i pismeno), nadzor nad vršenjem roditelјskog prava, pojačan nadzor nad vršenjem roditelјskog prava i izdvajanje djeteta iz porodice, ukoliko prethodno donesene mjere nisu imale uspjeha za porodicu.
Koliko Grad Prijedor a koliko Vlada Republike Srpske izdvajaju novca za funkcionisanje Centra za socijalni rad?
– Budžetom grada Prijedora za 2025. godinu za funkcionisanje djelatnosti Centra, Grad je izdvojio sredstva u iznosu od 2.228.048 KM, dok za finansiranje troškova iz oblasti socijalne zaštite , a koja idu na teret Grada, izdvojeno je 4.408.200 KM. Vlada Republike Srpske , odnosno Ministarstvo zdravlјa i socijalne zaštite na redovnom fondu poslovanja, Fondu 01, za troškove koje po Zakonu o socijalnoj zaštiti Republike Srpske finansira Republika, da li u procentu od 50 % ili u 100 % iznosu, zavisno od prava, izdvojena su sredstva u iznosu 4.285.000 KM. Budžetom za 2025.godinu sredstva koja se odnose na budžetske organizacije Centra uvećana su za 5,75%, odnosno za 594.118 KM u odnosu na usvojeni rebalans budžeta za 2024.godinu, što je s obzirom na porast prosječne plate isplaćene u Republici Srpskoj za 2024.godinu, a koja je osnovica za većinu prava iz socijalne zaštite, zanemarivo.
Da li je to dovolјno?
Za hitne situacije i osnovne potrebe naših korisnika, pa recimo, da jeste. Da, uspjevamo da redovno izmirimo obaveze prema našim korisnicima, kao i prema pružaocima usluga. I ovaj budžet za 2025. godinu će se korigovati kroz rebalans i preraspodjele u toku godine u skladu sa potrebama korisnika Centra i raspoloživim sredstvima Grada Prijedora i Vlade Republike Srpske, mada je jako teško. Nažalost, na teritoriji grada Prijedora je sve veći broj korisnika prava i usluga Centra, pogotovo korisnika dodatka za pomoć i njegu drugog lica, što se vidi i po budžetu kada pogledate iznos na toj stavci. Centar ima stručne kadrove, te je samim tim u mogućnosti da pruži usluge korisnicima i one koje se ne odnose na finansijsku podršku, a koje se rjeđe spominju jer se finansijski ne mogu iskazati. Mi se trudimo u saradnji sa Gradom Prijedorom i sa Vladom Republike Srpske da obezbijedimo neophodna sredstva za naše korisnike i za sada, zahvalјujući razumijevanju naših finansijera, to se realizuje bez kašnjenja u isplatama.
Kako i na koji način planirate unaprijediti usluge koje Centar pruža korisnicima i plan aktivnosti u narednom periodu ?
-JU Centar za socijalni rad Prijedor u svojoj misiji ima konstantnu težnju za unapređenjem rada i podizanjem kvaliteta pruženih usluga, kako iz domena socijalne zaštite, tako i u oblasti porodično pravne zaštite. Na osnovu temelјne analize stanja i tendencija u ovoj oblasti, izradili smo Plan i Program rada koji će trasirati naše akcije za naredni period.
Posebnu pažnju posvetićemo permanentnoj edukaciji stručnjaka s cilјem jačanja profesionalnih kapaciteta, unapređenja međusektorske saradnje, digitalizaciji i modernizaciji administrativnih procesa te kreiranje usmjerenih programa i projekata za najosjetlјivije kategorije stanovništva. Realizovane aktivnosti, kao i plan narednih, možete pratiti na našoj veb i fejsbuk stranici. Na kraju bih rekao da unapređenje socijalne zaštite nije samo zadatak institucija – to je zajednička odgovornost svih nas. Samo saradnjom, razumijevanjem i podrškom možemo graditi društvo u kojem niko nije zaboravlјen.
U Centru za socijalni rad zaposleno je najviše žena. Šta možete poručiti pripadnicama nježnijeg pola, povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena?
– Ovaj praznik slavi i simbolizuje borbu žena iz cijelog svijeta za njihova prava i punu ravnopravnost sa muškarcima. Žene su uvijek bile izvor inspiracije za porodicu i društvo.
Ovaj praznik je prilika da našim majkama, bakama, sestrama, kćerkama, suprugama, odamo zahvalnost i priznanje za svu lјubav i svoju plemenitu ulogu koju ugrađuju u temelјe našeg društva.
Svim ženama u Centru za socijalni rad, želim sretan 8. mart – Međunarodni dan žena sa želјom da ne samo ovaj dan, nego i svi dani budu puni poštovanja, lјubavi i pažnje, onako kako to i zaslužujete.
U PRIJEDORU POVEĆAN BROJ RAZVODA
Ono što je, takođe, značajno obilјežilo prethodnu godinu je i povećan broj razvoda i sve veći broj djece sa problemima u mentalnom zdravlјu, gdje se kao posledica javlјaju odstupanja u svim segmentima svakodnevnog funkcionisanja djeteta, ali i kompletne porodice.
Prema godišnjem izvještaju Tima za mirenje i brakorazvod pri JU CSR Prijedor za 2024. godinu, bilјeži se značajan porast broja pokrenutih postupaka mirenja bračnih supružnika –17 % više nego prethodne godine. U prethodnoj godini je okončano 96 postupaka mirenja od kojih je 88 okončano razvodom braka supružnika. Ukupan broj žrtava nasilјa u porodici za 2024. godinu je iznosio 147, od kojih je, nažalost, 30-oro djece direktnih žrtava nasilјa u porodici U prethodnoj 2024. godini zaprimlјena su 54 nova predmeta gdje je postojala sumnja o povredi prava djece, a nastavlјen je i rad na 22 predmeta koja su zaprimlјena prethodne godine. Uslјed ugroženosti života i zdravlјa, iz bioloških porodica izdvojeno je četvoro djece dok smo imali troje napuštene djece kojima je obezbijeđen najcjelishodniji smještaj i zbrinjavanje.
