Prije 20 godina Poljoprivredno-prehrambena škola je u okviru praktične nastave pokrenula plasteničku proizvodnju povrća. Upornim radom ova obrazovna ustanova svojim učenicima je omogućila kvalitetnu praksu a proizvođačima povrća kvalitetan rasad. U školi ističu da je u pitanju rasad ranog povrća i da je prodaja počela. “To su prije svega paprika, paradajz, krastavac, patliđan, kupus, dinja, lubenica. Počinjemo prvo sa plasteničkom proizvodnjom, evo sad ovih dana već prodaja kreće, a kasnije tamo od polovine aprila ide prodaja za otvoreno. Ovo su visokorodni hibridi, vrlo ukusni, stoni, za domaćinstvo i njih karakteriše rodnost, otpornost na bolesti, otpornost na sušu, izuzetno visok prinos i ranostaznost”, kaže Jovanka Dražić, profesor praktične nastave i stručnih predmeta.
Učenici agrotehničkog smjera kažu da im je plastenička proizvodnja u okviru škole najkvalitetniji vid praktične nastave. Sara Brezičanin iz Busnova je prvi razred i kaže da je pronašla sebe u ovom zanimanju. “Odlučila sam se za ovu školu zato što se moji roditelji bave poljoprivredom. Ja im pomažem, a kroz školovanje ću mnogo više naučiti. Planiram na fakultet kako bih usavršila znanje za ovaj posao”, kaže Sara.
I Danijel Kesić je iz porodice koja se bavi plasteičkom proizvodnjom povrća. Ističe da voli taj posao i da u svemu pomaže roditeljima. U maju će završiti četvorogodišnje sfrednjoškolsko obrazovanje i sa diplomom agrotehničara, kako kaže, krenuti na dalje usavršavanje. “Dosta toga sam naučio u školi. Imamo odličnu praksu, odlične profesore, dosta će mi pomoći u daljem radu i u daljem školovanju. Planiram da se dalje školujem i da nastavim da se bavim poljoprivredom kod kuće”, kategoričan je Danijel.
S obzirom da Poljoprivredno-prehrambena škola praktičnu nastavu u plastenicima organizuje za sve razrede agroproizvođača i agrotehničara, ukoliko su dovoljno zainteresovani učenici mogu mnogo toga naučiti i kasnije primjenjivati ako odluče da im plastenička proizvodnja bude biznis i egzistencija. “Nama je osnovni cilj ovdje obuka naših učenika za proizvodnju rasada, jer je proizvodnja rasada da kažemo biznis. I mnogi od njih kad završe školu, samostalno nastavljaju ili neki već rade proizvodnju rasada. Ovdje su učenici od prvog do četvrtog razreda, četvorogodišnji agrotehničar i trogodišnji agroproizvođač. To je negdje oko 100 učenika na praksi svih pet dana. I sve što vidite ovdje oni su uradili, od pripreme plastenika, sjetve povrća, pikiranja, mjera njege, pa sad počinjemo i s prodajom. sve radi naši đaci”, ističe Dražićeva.
U Poljoprivredno-prehrambenoj školi kažu da će cijene rasada ostati nepromijenjene, naglašavajući da cilj nije velika zarada već kvalitetna obuka učenika i omogućavanje proizvođačima da povljno kupe kvalitetan rasad povrća. U školi ističu da se najveći dio zarade od prodaje rasada vraća u proizvodni lanac i obuku učenika, a jedan dio se usmjerava za izlete, elkskurzije i pomoć učenicima slabijeg materijalnog stanja.
