Đurđevdan (6. maj) je jedan od najljepših narodnih praznika na Balkanu – bogat simbolikom, starim običajima i proslavama koje slave proljeće, plodnost, zdravlje i život.
Obilježava se širom Srbije, Crne Gore, Bosne, Makedonije, Bugarske, Albanije, kao i među Romima i drugim narodima. Spoj je pravoslavnog praznika Svetog Đorđa i predhrišćanskih prolećnih rituala.
Najvažniji običaji za Đurđevdan
Branje bilja i vijenaca (Đurđevdanska zora)
U zoru na Đurđevdan izlazi se na livade da se bere proljećno bilje: dren, vrba, kopriva, đurđevak, ljubičica, rosulja.
Prave se vjenčići i kače na vrata kuće, kapije, štale, kola – kao zaštita od bolesti i zla, prenosi Stil.
U narodu se kaže: “Ko se rosom umije, zdrav će biti cijele godine.”

Kupanje ili umivanje u reci ili rosi
Vjeruje se da rosa na Đurđevdan ima lekovita svojstva.
Ljudi se valjaju po rosnoj travi ili se umivaju u vodi u koju je stavljeno bilje, kako bi bili zdravi, lepi i plodni cele godine.
Đurđevdanski vijenac
Od izabranog bilja pravi se poseban vijenac koji se stavlja na glavu djeci ili domaćinu, kao simbol zdravlja i zaštite.
Nekad se nosi i oko vrata ili vrata životinja.
Đurđevdanski uranak
Okupljanje uz pjesmu, igru i izlet u prirodu – često se ujutru pored reka i izvora pjeva, sviraju tambure, donosi hrana, loži vatra.
Kod Roma je to centralni godišnji praznik, obilježava se višednevnim slavljem.

Kolje se jagnje – praznični ručak
U mnogim krajevima se na Đurđevdan kolje jagnje, koje se peče ili kuva kao glavno jelo.
Pored jagnjeta, tu su i mladi sir, luk, vino i pogača.
Obrok se često jede u prirodi.
Običaji za zdravlje i plodnost
Djeci se stavlja kopriva u pojas ili pod jastuk – da ih ne „uhvati bolest“.
U staji se baca dren ili bilje „da stoka bude jaka i plodna“.
Djevojke gaje dren i mjere ga sa svojim rastom – ako poraste više, „biće veća sreća u ljubavi“.
Vjerovanja:
Ako sunce sija na Đurđevdan, biće dobra godina.
Ako prvi put čuješ kukavicu tog dana i imaš nešto para kod sebe – bićeš bogat te godine.
Ko se razboli tog dana – bolest će ga pratiti cijele godine.
Đurđevdanske vradžbine (u narodnom predanju)
Djevojke u nekim krajevima skupljaju 7 trava i stavljaju pod jastuk, vjerujući da će sanjati budućeg muža.
Takođe, ostavljaju vijenac na vodi – ako ode nizvodno brzo, udata će biti uskoro.
Autor: Srpskainfo
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER