Preobraženje Gospodnje spada među 12 najvećih hrišćanskih praznika, a svake godine se slavi istog datuma – 19. avgusta. U narodu se oduvijek vjerovalo da ovaj dan donosi velike promjene, kako u prirodi, tako i u ljudima, pa su se s njim povezivali brojni običaji i stroga pravila kojih su se ljudi pridržavali.
Stari su govorili da se baš na ovaj dan mijenja i nebo i zemlja, da se lišće okreće na drugu stranu, da kamen u vodi poprima drugačiji sjaj, a da žena ne smije da zaplače, jer će kako se vjerovalo – plakati čitave godine.
Praznik koji mijenja sve: Nebo se tri puta preobražava
Preobraženje Gospodnje je praznik posvećen događaju kada se, prema Jevanđelju, Hristos na gori Tavor preobrazio pred svojim učenicima i zasijao kao sunčeva svjetlost. Tom prilikom su se javili Mojsije i Ilija i govorili s njim o njegovoj skoroj smrti u Jerusalimu.
Narod je ovaj događaj doživio kao trenutak kada se preobražava i priroda – pa se od davnina vjeruje da baš 19. avgusta prestaje ljeto i da više nema velikih vrućina.
U vjerovanju naših predaka, nebo se u ponoć tri puta preobražava, što se smatralo posebnim znakom Božje moći i promjene svijeta.
Stroga pravila na Preobraženje: Žena ne smije da plače, a muškarac da pijanči
Mnogi običaji za ovaj praznik usmjereni su na svakodnevni život. Na Preobraženje nije dobro spavati preko dana, jer će onaj ko zadrijema tog dana – kako se vjerovalo – ostati pospan i dremljiv cijele godine.
Još jedno nepisano pravilo je da žena ne smije da plače, jer će je suze pratiti kroz cijelu narednu godinu. Takođe, nije dobro da muškarci provedu dan u kafani, jer se vjerovalo da će tako navući naviku rasipništva.
Ovi običaji pokazivali su da narod povezuje duhovni praznik sa praktičnim savjetima za život, čuvajući porodicu, red i trezvenost.
Preobraženje Gospodnje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta, pa se tog dana strogo postilo. Običaj je bio da se jede samo hljeb i voće, prije svega grožđe, koje se na ovaj praznik u crkvama osveštava i potom dijeli narodu.
U mjestima gdje nije bilo grožđa, osveštavalo se drugo voće – jabuke, kruške ili šljive – u znak zahvalnosti Bogu na plodovima zemlje. Upravo zato se vjerovalo da je ovaj praznik i trenutak kada priroda prelazi u novu fazu, a ljudi se podsjećaju da treba da žive skromno, u zahvalnosti i miru.
Molitva koja se izgovara na Preobraženje
Pored posta i običaja, na ovaj praznik je obavezna i molitva. Ona podsjeća vjernika na trenutak Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada je najavio stradanje i slavu, a u narodu se vjeruje da molitva izgovorena tog dana ima posebnu snagu.
“Preobrazi dušu moju, Ti Gospode i Vladiko. Očisti me mračnog grijeha na kojem sam grešeći svikao!
Preobrazi dušu moju, Svetitelju i Gospode, odbrani me zlih duhova što me crnom paklu vode!
Kad se duša preobrazi i lice će moje sinuti. I sa sebe obrazinu Tuge, grijeha, smrti skinuti.
Duša grijehom pomračena: što ne hoću ono volim.
Povrati mi lik Tvoj sveti! Zato jedno tebe molim.
Povrati mi ljepotu što praotac naš imade,
Što imade to izdade pa rugobu nam predade!
Useli u me lik Tvoj sveti što pakaza na Tavoru!
Molim Ti se, pomozi mi na visoku stići Goru! Amin.”
Preobraženje – granica ljeta i jeseni
Pored duhovnog značaja, ovaj praznik u narodu je imao i prirodno obilježje. Govorilo se da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama, jer se nakon njega voda hladi. Takođe, smatralo se da od ovog datuma počinje jesenje vrijeme, a dani postaju kraći i hladniji.
Na taj način, Preobraženje je označavalo kraj ljetnjih radosti i početak ozbiljnog rada u poljima i domaćinstvima, uz molitvu i vjeru da će godina donijeti rodnost i blagostanje.
Preobraženje Gospodnje je praznik koji u sebi spaja duhovni značaj Hristovog preobraženja i narodna vjerovanja o prirodnim promjenama.
Pravila koja se tog dana poštuju – da žena ne plače, da se ne spava preko dana i da se jede samo hljeb i voće – predstavljaju spoj religijske tradicije i narodnog iskustva.
Zato se i danas ovaj praznik u srpskim domovima dočekuje sa posebnom pažnjom, jer se vjeruje da sve što čovjek učini na Preobraženje, prati ga kroz čitavu godinu, piše Ona.rs.
