“Većinu zaštićenih područja muče slični problemi, a oni su uglavnom finansijske prirode. Neka područja su mrtvo slovo na papiru. Nije dovoljno samo da se osnuje zaštićeno područje. I dijete kada se rodi, treba ga ljuljati. Čest je slučaj da se formira zaštićeno područje i onda dolazimo u situaciju da ne znamo ko će ga finansirati. Time je ono u startu osuđeno na tavorenje i prepušteno samo sebi”, rekao je za “Kozarski vjesnik” Božidar Nikoletić, direktor NP “Kozara”, pojašnjavajući da će preko zajedničkog udruženja lakše doći do projekata i finansija.
Nacionalni park “Kozara” jedan je od osnivača Udruženja upravljača zaštićenih područja RS. Kako je došlo do toga?
– Apliciramo na sve projekte gdje imamo mogućnosti, jer to je jedan od načina da dođemo do finansijskih sredstava. U ovim izazovnim vremenima uspijevamo da realizujemo određene projekte u saradnji sa evropskim donatorima i UNDP-om. Iz takvog jednog projekta rodila se ideja o formiranju Udruženja upravljača zaštićenih područja kako na nivou Republike Srpske, tako i Federacije BiH. Osnivači republičkog udruženja su nacionalni parkovi “Kozara”, “Drina” i “Sutjeska“, parkovi prirode “Una” i “Trebević” te “Šume RS”. Udruženje je afirmativno i već ima određene rezultate po pitanju organizacije edukacija i apliciranja na neke projekte preko EU i UNDP-a.
Šta je u fokusu rada ovog udruženja?
– Udruženje okuplja zaštićena područja u Republici Srpskoj i problematika se rješava na tom nivou, a u planu je da, kao relevantno udruženje, ostvarimo prava na određena sredstva iz budžeta RS. U fokusu je zaštita prirode, odnosno afirmacija zaštićenih područja u Srpskoj, razmjena iskustava, očuvanje i promocija zaštićenih područja i njihovih vrijednosti. Sva zaštićena područja imaju određene probleme. Ako zajedno nastupimo, nadamo se da ćemo imati bolje rezultate. Nisu sva zaštićena područja članovi Udruženja, ali je to otvorena priča, mogu svi koji žele da učestvuju. Još uvijek nismo izdvajali nikakva sredstva, ali će to uslijediti u zavisnosti od veličine i prihoda zaštićenog područja.
Nedavno ste se vratili iz Crne Gore, o čemu je bilo riječi?
– To je bila Međunarodna konferencija Asocijacije “Parkovi Dinarida” sa sjedištem u Crnoj Gori. Članice su svi parkovi bivše Jugoslavije, uključujući i Albaniju. Ta organizacija funkcioniše deset godina i cilj je okupljanje svih zaštićenih područja, odnosno parkova prirode, nacionalnih parkova i svih relevantnih ustanova koje se bave zaštitom prirode. Razmjenjivali smo iskustva, a činjenica je da su, recimo, parkovi Slovenije i Hrvatske daleko ispred nas. Oni nas kroz neke njihove primjere usmjeravaju kako da to zaštićeno područje bude održivo. BiH ima mali procenat zaštićenih područja, dok se u Evropi to kreće, u zavisnosti od države, preko 30-40%. U BiH je taj procent 9-10%, što je prilično skromno, ali s obzirom da proširenje zaštićenih područja prati i ekonomski status neke zemlje, to nije jednostavno.
Kako postići samoodrživost?
– Imamo primjere gdje država 100% finansira, kao što je u Njemačkoj i Austriji, dok se u Sloveniji parkovi prirode sami finansiraju kroz projekte. Ali to je druga priča, jer je Evropska unija omogućila lakši pristup projektima i onda, kroz projekte, oni finansiraju zapošljavanje radnika. Imaju tačno određen broj koliko mogu da imaju radnika u skladu sa svojim budžetom, a veći budžet mogu ostvariti kroz projekte usko vezane za zaštitu prirode, biljnog i životinjskog svijeta ili samog okoliša. Recimo, ako imaju neko močvarno tlo, pa se ono isušuje ili nestaje, onda se bore protiv toga, skreću vodotokove i tako dalje. Tamo gdje su livade zarasle, prave ih ponovo. Vrše rekultivaciju zemljišta, pošumljavanje, sprečavanje šumskih bolesti. Dakle određena područja se finansiraju kroz projekte, a nama je to otežano. Mi, uglavnom, imamo projekte edukativne prirode, izradu planske dokumentacije vezano za infrastrukturu.
Koliko ste imali posjetilaca u ovoj godini?
– Nacionalni park “Kozara” u godini na izmaku imao je oko 100.000 posjetilaca, što ne odstupa od dugogodišnjeg prosjeka. To su uglavnom turisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i gradova u okruženju. Ako želimo povećati tu cifru, potrebno je povećati smještajne kapacitete i proširiti turističke sadržaje. Kozara ima dosta pješačkih i nekoliko alpinističkih staza, via feratu, biciklističke staze, ali još uvijek je to sve skromno i u povoju da bi se govorilo o nekom ozbiljnom turističkom nastupu u odnosu na parkove kao što su Triglav ili Plitvice. Kozara je specifična i po kulturno-istorijskom nasljeđu, a imamo i prirodne resurse. Kroz strategiju razvoja turizma, treba se fokusirati na potencijalne grupe koje možemo privući. Smatram da možemo imati veći broj posjetilaca, ali o svemu se vodi računa, pa i o zaštiti prirode. Broj posjetilaca i zaštita prirode su obrnuto proporcionalni. Što je veći broj posjetilaca, to je priroda ugroženija.
Koliko će inicijativa iz resornog ministarstva da Kozara bude proglašena vazdušnom banjom doprinijeti razvoju turizma?
– Da li će neko isključivo dolaziti zbog toga što će Kozara biti proglašena vazdušnom banjom, ne vjerujem. Ali na osnovu toga mogli bi da se rade određeni infrastrukturni projekti, što bi onda dovelo do povećanja broja posjetilaca. Nije loša stvar da se to uradi, ali ako mi samo dobijemo sertifikat vazdušne banje, bez nekih infrastrukturnih stvari, bojim se da će to ostati mrtvo slovo na papiru.
Kako završavate 2025. godinu sa poslovnog aspekta?
– Što se tiče ove godine, NP “Kozara” je u veoma stabilnom finansijskom stanju. Kraj godine ćemo završiti pozitivnim rezultatom. I prošle godine smo završili pozitivno. Nismo imali gotovinski tok onakav kako smo željeli. U tom trenutku smo imali i određenih dugovanja po pitanju tranše od Vlade Republike Srpske. Razumijemo opštu situaciju, ali uspjeli smo to da dovedemo na nivo koji treba da bude i zahvaljujući Vladi Republike Srpske koja ima daleko više razumijevanja za nas ove godine. Mi 2025. privodimo kraju i neće biti nikakvih problema po pitanju finansiranja i plata. Dosta smo smanjili dug dobavljačima. Nemamo ni tu nekih posebnih dugovanja da bi moglo doći do utuženja. Za sada smo u dobroj finansijskoj situaciji.
ŠTITITI ONO ŠTO JE PRIRODA STVARALA MILIONIMA GODINA
Republika Srpska ima 34 zaštićena područja koja obuhvataju 3% njene teritorije. Uloga i zadatak zaštićenih područja je očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti za sadašnje i buduće generacije.
