MOSTAR, 1. studenoga (FENA) - Blagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička Crkva slavi kanonizirane svece te one koji su ostvarili ideal kršćanskoga života, a nisu kanonizirani. Na ovaj dan katolici obilaze groblja na koja ostavljaju cvijeće i pale svijeće te mole za duše svojih pokojnika.(Foto FENA/Branka Soldo)
Velike ili zimske zadušnice, prvi dan u kalendarskoj godini posvećen pomenima upokojenih, 2026. biće obilježene u subotu 14. februara.
Jedan od najvažnijih običaja je da se ovaj dan izađe na groblje, te da se pored cvijeće, koljiva i vina na grob pokojnika donese i cvijeće.
– Za pokojne žene najviše se uzima cvijeće u roze, bijeloj i crvenoj boji, dok za muške pokojnike najviše nose crveno, belo, žuto, narandžasto, ali i plavo cvijeće. Za sahrane su se oduvijek uzimali vijenci ili suze, što od ljiljana, gerbera, margarita, ruža, hrizantrma, a ponekad i kala, irisa ili čak orhideja. Svaka kasnija poseta grobu podrazumijeva nešto manje bukete, nekad i samo dva cvijet – objašnjava radnica u jednoj beogradskoj cvjećari, prenosi Stil.
FOTO: FENA/BRANKA SOLDO
U narodu postoji vjerovanje da hrizanteme imaju simboliku prolaznosti, žaljenja i smrti, dok kale i ljiljani simbolizuju odlazak duše na drugi svijet, a ako je osoba preminula mlada.
Cvijeće na groblju, generalno, treba da simbolizuje prolaznost jer vene i suši se.
Velikoj većini je cvijeće ipak samo ukrasni element kojeg nose na groblja kako bi grobovi izgledali ljepše, ali ima i onih kojima je posjeta grobu prilika za molitvu za svoje pokojne. Tada čin stavljanja cvijeća i svijeća na grob predstavlja znak unutrašnjeg čina ljubavi prema onima koji leže u grobovima, prenosi Stil.
FOTO: SRPSKAINFO
Time im pokazujemo da ih volimo, da mislimo na njih i da želimo njihovo spasenje.
