Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Narodna vjerovanja o zimi i mečki
Srbi vjeruju da današnji dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svog brloga i videti svoju sjenku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć, piše Kurir.
Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.
Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.
