Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 11. avgusta, obilježavaju spomen na Svetog mučenika Kalinika, kao i na Svetu mučenicu Serafimu – stradalnike koji su u ranim vjekovima hrišćanstva dali svoje živote odbijajući da se odreknu Hrista.

Sveti Kalinik bio je rodom iz Kilikije. Od najranijeg djetinjstva vaspitavan je u hrišćanskom duhu, a kada je odrastao, napustio je sve i krenuo da propovijeda Jevanđelje. Obilazio je gradove i sela, ukazujući ljudima na zablude idolopoklonstva i privodeći ih hrišćanskoj vjeri.

U gradu Ankiru (današnja Ankara) uhvatio ga je neznabožački namjesnik Sakerdon. Kada je Kalinik odbio da prinese žrtve lažnim bogovima, namjesnik je naredio da ga surovo muče. Obuli su mu gvozdenu obuću sa unutrašnjim klinovima i primorali ga da trči sve do grada Gangre.

Uprkos nepodnošljivim bolovima, Kalinik je pokazao nevjerovatnu snagu. Prema predanju, tokom tog teškog puta izmolio je od Boga da iz suve stijene poteče voda kako vojnicima koji su ga vodili ne bi pozlilo od žeđi.

Kada su stigli u Gangru, bacili su ga u zažarenu peć. Međutim, kada se vatra ugasila, njegovo tijelo ostalo je potpuno netaknuto – čak ni kosa mu nije izgorjela. Hrišćani su sačuvali njegovo tijelo i časno ga sahranili.

Istog dana, Crkva se sjeća i Svete mučenice Serafime, djevice iz Antiohije koja je živjela u vrijeme cara Hadrijana. Serafima je svojom pobožnošću preobratila mnoge u hrišćanstvo, zbog čega je predata vlastima i osuđena na strašna mučenja.

Prema predanju, anđeo Božiji ju je spasao od skretanja, a kada su je posjekli mačem, iz njene rane poteklo je mlijeko umjesto krvi.

U narodnoj tradiciji, praznik Svetog Kalinika smatra se danom praštanja, smirenja i duhovne čistoće. S obzirom na to da je Sveti Kalinik izmolio vodu za svoje mučitelje kada su bili žedni, vjeruje se da na današnji dan treba učiniti dobro djelo nekome ko nam se zamjerio ili oprostiti staru nepravdu.

Vjernici pale svijeće za zdravlje porodice i blagostanje, a posebno se mole Svetom Kaliniku za strpljenje u teškim životnim iskušenjima i zaštitu od teških bolesti. Preporučuje se da dan provedu u krugu porodice, bez teških riječi i povišenog tona.

Kao i na većinu praznika posvećenih mučenicima, u narodu se izbjegavaju veliki težački radovi u polju i na imanju, kako bi se ukazalo poštovanje svetitelju. Vjeruje se da gnjev i gorde riječi na današnji dan donose nesreću u dom i prekidaju blagoslov.

Budući da je riječ o danu sjećanja na stradanje svetih mučenika, praznik se obilježava dostojanstveno i u miru, bez glasnih proslava, piše Telegraf.rs.

Autor: Srpskainfo

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER