Sistematski pregled jednom godišnje važan je za praćenje razvoja djeteta, jer omogućava pravovremeno uočavanje potencijalnih problema i preventivno djelovanje, rekla je Srni pedijatar Ljiljana Lotinja.
“Sistematski pregledi značajni su i za djecu predškolskog i školskog uzrasta, kako bi se njihov razvoj pratio od rođenja do 18. godine”, istakla je Lotinja nakon predavanja o ranim fazama razvoja djece, sa naglaskom na razvoj govora, koje je sinoć organizovao Dom zdravlja Kostajnica.
Ona je upozorila da je pretjerana izloženost ekranima danas veliki problem, koji se može ublažiti ranom stimulacijom i interakcijom roditelja i djece.
“Rana stimulacija podrazumijeva igru, razgovor, pjevanje, crtanje, čitanje slikovnica i druge aktivnosti koje podstiču motorički, senzorni, kognitivni i socio-emocionalni razvoj djeteta”, pojasnila je Lotinja.
Ona je naglasila da roditelji treba da budu aktivni učesnici u razvoju djeteta i da obrate pažnju ukoliko dijete izgubi već stečenu vještinu, ima poteškoće u izgovoru glasova, ne govori, ne razumije ili se povlači u sebe, dodajući da važnu ulogu u ranom prepoznavanju problema imaju i vaspitači i prosvjetni radnici.
Predavanju je prisustvovala i gostujući logoped u Domu zdravlja Kostajnica Anja Drljić, koja je ukazala na sve češće probleme u razvoju govora kod djece.
Prema njenim riječima, najčešći problemi su nepravilna artikulacija, nedovoljno razvijen govor i njegovo kasnije pojavljivanje, a jedan od značajnih faktora je pretjerana upotreba ekrana, koja podrazumijeva jednosmjernu komunikaciju.
“Od rođenja treba pratiti prelingvalne faze razvoja, poput gukanja, brbljanja i oglašavanja slogova. Važno je i pravilno žvakanje i gutanje hrane, kao i uvođenje čvrste hrane kada je dijete za to spremno, kako bi se pravilno razvijala oro-facijalna motorika neophodna za artikulaciju”, navela je Drljićeva.
Ona je istakla da bi do druge godine dijete trebalo da izgovara nekoliko riječi i razumije jednostavne naloge, dok bi do treće godine trebalo da počne koristiti jednostavne rečenice.
Sa četiri godine pažnju treba obratiti na artikulaciju i razvoj gramatike, a petogodišnje dijete trebalo bi da ima fond od oko 2.000 riječi.
Prije polaska u školu govor bi trebalo da bude u potpunosti razvijen i razumljiv široj socijalnoj sredini.
Drljićeva je naglasila da je predškolski uzrast najbolji period za logopedski tretman, jer se tada greške lakše ispravljaju prije nego što postanu automatizovane.
“Nedovoljno razvijen govor može otežati školske aktivnosti, jer djeca koja nepravilno izgovaraju glasove mogu imati teškoće i u čitanju i pisanju. Zato savjetujem roditeljima da eventualne probleme riješe prije polaska u školu, kako govor ne bi bio dodatno opterećenje”, poručila je Drljićeva.
Predavanje “Rast i razvoj djece i prevencija poremećaja razvoja” organizovao je Dom zdravlja Kostajnica radi upoznavanja roditelja, vaspitača i prosvjetnih radnika sa ranim fazama razvoja djeteta i značajem blagovremenog pružanja podrške.
Izvor: SRNA/kozarski.com
