Aparat u kućnoj apoteci pokaže 138/88 i odmah kreće panika. Ali jedna takva vrijednost sama po sebi ne znači da imate hipertenziju.
Krvni pritisak se ne procjenjuje samo na osnovu jedne brojke, već se gledaju ponovljena mjerenja, godine, zdravstveno stanje i ukupni rizik.
Vrijednost 120/80 mmHg često se navodi kao idealna, ali nije jedina brojka koju treba smatrati normalnom. Krvni pritisak može da varira tokom dana, a na rezultat utiču stres, kafa, fizička aktivnost, cigarete, pa čak i način na koji ste sjeli prije mjerenja.
Da li se krvni pritisak mijenja sa godinama?
Sa godinama krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega pritisak kod mnogih ljudi postepeno raste. To, međutim, ne znači da je svako povećanje normalno samo zato što neko ima više godina.
Ne postoji jednostavna tabela po kojoj se može reći da je određena vrijednost „normalna“ samo zato što imate 40, 50 ili 60 godina. Ciljne vrijednosti zavise od zdravstvenog stanja i procjene ljekara.
Kao praktična orijentacija, kod većine odraslih poželjno je da krvni pritisak bude ispod 120/80 mmHg, dok se vrijednosti oko ili iznad 140/90 mmHg u ordinaciji smatraju povišenim i zahtijevaju procjenu, posebno ako se ponavljaju.
Zato nemojte gledati samo godine. Mnogo je važnije da znate svoje uobičajene vrijednosti i da primijetite kada počnu da odstupaju.
Zašto jedan rezultat nije dovoljan?
Krvni pritisak nije ista brojka od jutra do večeri. Može biti viši kada ste nervozni, nakon penjanja uz stepenice, poslije kafe ili cigarete, ali i u ordinaciji zbog treme.
Zato ljekar neće postaviti dijagnozu hipertenzije samo zato što je aparat jednom pokazao 145/90.
Mnogo korisnija slika dobija se kada se pritisak mjeri pravilno i u više navrata. Ako su vrijednosti uporno povišene, tada je vrijeme za razgovor sa ljekarom.
Evropa i Amerika nemaju potpuno iste granice
Ako ste negdje pročitali da je 130/80 već hipertenzija, a zatim vidjeli da se u evropskim preporukama pominje granica od 140/90, niste naišli na grešku.
Različite stručne smjernice koriste različite pragove i kategorije. Američke smjernice su strože i vrijednosti od 130 do 139 mmHg za gornji ili 80 do 89 mmHg za donji pritisak svrstavaju u viši rizik, dok evropske preporuke tradicionalno koriste 140/90 mmHg kao važnu granicu za hipertenziju u ordinaciji.
Zato nije dobro samostalno postavljati dijagnozu na osnovu jedne tabele sa interneta.
Zašto povišen pritisak često prođe neprimjećeno?
Najnezgodnije kod hipertenzije jeste to što čovjek može godinama da nema nikakve simptome.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da mnogi ljudi sa povišenim krvnim pritiskom nisu svjesni da ga imaju, zbog čega je mjerenje veoma važno.
Glavobolja, vrtoglavica ili zamagljen vid mogu se javiti, ali odsustvo tegoba ne znači da je pritisak sigurno dobar.
Zato je mnogo korisnije povremeno provjeriti krvni pritisak nego čekati da tijelo samo „javi“ da nešto nije u redu.
Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak kod kuće?
Ako želite pouzdanu vrijednost, nije dovoljno samo staviti manžetnu i pritisnuti dugme.
Sjedite mirno najmanje pet minuta prije mjerenja.
Leđa neka budu oslonjena, a stopala ravno na podu.
Ruka treba da bude oslonjena približno u visini srca.
Tokom mjerenja nemojte pričati.
Izbjegavajte kafu, cigarete i fizički napor neposredno prije mjerenja.
Ako pratite vrijednosti, mjerite u približno isto vrijeme i zapisujte rezultate.
Jedno povišeno mjerenje nije isto što i dijagnoza hipertenzije. Ako se povišene vrijednosti ponavljaju, zabeležite ih i razgovarajte sa ljekarom.
Koji krvni pritisak je normalan poslije 50. godine?
Ne postoji jedna posebna vrijednost koja važi za sve ljude starije od 50 godina. Cilj zavisi od opšteg zdravlja, drugih bolesti, terapije i procjene ljekara.
Da li povišen krvni pritisak uvijek daje simptome?
Ne. Hipertenzija često prolazi bez ikakvih tegoba, pa se ne može procijeniti samo po tome kako se osjećate.
Kada treba da se javim ljekaru zbog pritiska?
Ako su vrijednosti više puta povišene, naročito ako se to ponavlja tokom nekoliko dana, javite se ljekaru. Ako je krvni pritisak veoma visok i praćen simptomima poput bola u grudima, otežanog disanja, slabosti ili poremećaja vida, potrebna je hitna medicinska procjena.
Najvažnije je da ne paničite zbog jedne brojke, ali ni da uporno povišene vrijednosti ne pripisujete samo godinama. Krvni pritisak se najbolje prati kroz više pravilno urađenih mjerenja, a konačnu procjenu treba prepustiti ljekaru, prenosi Krstarica.
Autor: Srpskainfo
FOTO: FREEPIK
