epa04345800 Croatian actor Leon Lucev poses during the photocall for the movie 'Love Island' at the 67th Locarno International Film Festival in Locarno, Switzerland, 08 August 2014. The movie is presented in the Piazza Grande section of the festival which runs from 06 to 16 August. EPA/URS FLUEELER

Hrvatski glumac Leon Lučev izjavio je da bi ponovo snimio film „Zlatni rez 42“ Lordana Zafranovića, uprkos kontroverzama koje su pratile njegovo prikazivanje u Beogradu i optužbama da je iskorišćen u političke svrhe.

Gostujući u emisiji „Nedjeljom u 2“ na Hrvatskoj radioteleviziji, Leon Lučev je rekao da film smatra važnim upozorenjem na opasnosti fašizma i ideološkog opravdavanja zločina.

Na pitanje voditelja Aleksandra Stankovića da li bi prihvatio ulogu da je unaprijed znao kako će film biti dočekan i na koji način će biti predstavljen javnosti, Lučev je odgovorio potvrdno.

– Da, zato što je ovaj film dokument. Ovaj film je dokument koji, ja se nadam da će serija trajati osam sati, o jednom vremenu fašizma. A mi danas koketiramo s fašizmom. I taj dokument je užasno bitan da ga vide mladi ljudi i da vide kuda koketiranje sa fašizmom može odvesti i preko koje granice se može preći. Jer ja ću otići, Lordan će otići, Vučić će danas otići. Ali ovaj dokument će ostati, kao zapis, kao oprez i kao opomena – rekao je glumac, prenosi Danas.

Lučev je dodao da mu je rad sa Zafranovićem bio izuzetno uzbudljiv i da cijeni njegov rediteljski pristup.

Ipak, nije prisustvovao beogradskoj premijeri filma na FEST-u, jer je želeo da iskaže solidarnost sa srpskim filmskim radnicima koji su bojkotovali festival zbog nezadovoljstva stanjem u domaćoj kinematografiji.

– Ne, ne bih izašao s filmom zato što je FEST u tom trenutku lažnjak kojeg bojkotuje kompletna filmska scena Srbije. Ulazimo u jednu laž. Trebalo je napraviti premijeru ili kasnije ili prije, mimo toga – rekao je Lučev.

Glumac se osvrnuo i na pitanje finansiranja filma. Naveo je da je tokom snimanja znao da su u projekat uključeni filmski fondovi Srbije i Republike Srpske, kao i Telekom. Odbacio je tvrdnju da su u vrijeme kada je snimanje počelo novac za filmove u Srbiji dobijali isključivo autori bliski vlastima, ali je ocijenio da se situacija promijenila posljednjih godina.

Lučev je govorio i o kritikama koje su uslijedile zbog njegovog učešća u filmu, uključujući pozive da mu se onemogući dalji rad u Hrvatskoj. Istakao je da mu je kao glumcu važno da u svakom liku najprije pronađe čovjeka, bez obzira na njegova uvjerenja i postupke.

U filmu „Zlatni rez 42“, poznatom i pod nazivom „Djeca Kozare“, Lučev igra ustaškog oficira Bobinca.

Njegov lik počinje da preispituje sopstvena uvjerenja nakon što usvoji dijete sa Kozare i suoči se sa razmjerama zločina počinjenih nad civilima. Lučev je objasnio da ga u radu na takvim ulogama zanima kako čovjek dolazi do toga da čini zlo i šta se događa kada počne da preispituje sopstvene postupke.

Zašto je „Zlatni rez 42“ izazvao kontroverze?

Film Lordana Zafranovića, koji se bavi ustaškim zločinima tokom Drugog svjetskog rata, izazvao je polemike u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i prije nego što je šira publika dobila priliku da ga pogleda.

U Srbiji se najviše raspravljalo o odluci da film bude premijerno prikazan na FEST-u, u trenutku kada je dio domaće filmske zajednice bojkotovao festival. Zbog toga su se pojavile kritike da je njegovo prikazivanje iskorišćeno u političke svrhe, u jeku predizborne kampanje. Brojni glumci koji su učestvovali u filmu naglašavali su da su ga snimali prije aktuelnih političkih okolnosti i da njihovo učešće ne treba poistovjećivati sa podrškom vlastima.

Ni u Hrvatskoj reakcije nisu bile jednoglasne. Pored rasprava o samoj temi filma, otvorena su pitanja izvora finansiranja i političkog konteksta u kojem je projekat predstavljen. Književnik Ante Tomić kritikovao je Zafranovića zbog odluke da film prikaže na FEST-u, smatrajući da je trebalo da predvidi kako bi njegovo učešće moglo biti protumačeno u tadašnjim okolnostima.

Kontroverze oko „Zlatnog reza 42“ tako su prevazišle raspravu o samom filmu i otvorile šira pitanja o odnosu umjetnosti i politike, odgovornosti autora i glumaca, finansiranju kulture i mogućnosti da se istorijske teme predstave izvan dnevno-političkih sukoba.

Autor: Srpskainfo

FOTO: URS FLUEELER/EPA