Јugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević ubijen je na današnji dan 1934. godine u atentatu u Marseju prilikom državne posjete Francuskoj, u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Njemačke.

Ime atentatora je poznato – bio je to Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, ali je ostalo nerasvijetljeno ko je zaista stajao iza atentata na kralja Aleksandra, koji je bio stub jedinstvene države Јužnih Slovena i novog evropskog poretka na jugoistoku Evrope.

Kralj Aleksandar ubijen je zajedno sa francuskim ministrom inostranih poslova Lujom Bartuom koji ga je dočekao u Marseju i vozio se s njime u automobilu.

Na put u Francusku jugoslovenski vladar putovao je od Beograda do Kosovske Mitrovice vozom, zatim automobilom preko Cetinja, gdje je posjetio kuću u kojoj je rođen, da bi u Marsej otputovao razaračem Јugoslovenske kraljevske mornarice “Dubrovnik”.

U Marseju mu je priređen veličanstven doček, o čemu svjedoče i sačuvani filmski materijali iz tog vremena.

Kada je automobil kralja Aleksandra stigao na trg ispred palate Berze oko 16.20 časova, atentator je iskočio iz gomile sa buketom cvijeća i na francuskom jeziku uzviknuo  “Živio kralj!”, a zatim prišao automobilu, odbacio cvijeće i ispalio u kralja više hitaca iz revolvera.

Kralj Aleksandar je preminuo, ne dolazeći svijesti nekoliko minuta poslije 17.00 časova, a umro je i ministar Luj Bartu, koji je u atentatu bio pogođen u desnu nadlakticu. Francuski general Žorž, iako pogođen sa više hitaca, preživio je napad.

Francuski pukovnik Piole, koji je bio najbliži događaju, oborio je atentatora sabljom na zemlju, ali je on, i dok je padao, nastavio da puca na sve oko sebe, a zaustavljen je tek nakon što su dva policijaca ispalila nekoliko hitaca u njega.

Atentator je prebačen u kancelariju marseljske službe bezbjednosti, gdje je i umro.

Kovčeg sa tijelom ubijenog kralja Aleksandra prebačen je istim brodom kojim je kralj i doputovao u Francusku, ali ovog puta do Splita, odakle je specijalnim vozom  preko Zagreba, transportovan u Beograd.

Kralj Aleksandar sahranjen je 18. oktobra na Oplencu u zadužbini svog oca Petra Prvog Karađorđevića.

Kada je riječ o tome ko je stajao iza atentata, mnogi istoričari smatraju da su to bile tajne službe zemalja koje su težile reviziji Versajskog poretka – Italija, Njemačka, Mađarska, dok su izvršioci bili članovi ustaške organizacije, koju je predvodio Ante Pavelić i članovi probugarske struje VMRO.

Srna