Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH ostvarila je dobru saradnju sa institucijama vlasti u Prijedoru, a od zaprimljene 61 žalbe u protekle tri godine izdala je šest preporuka, rekla je danas ombudsman za ljudska prava BiH Jasminka DŽumhur.
Ona je navela da se žalbe odnose na postupanje Centra za socijani rad i tiču se pitanja kontakata roditelja u konflitkinim razvodima sa djecom, na generalno postupanje policije i na rad “Elektrodistribucije”.

DŽumhurova je dodala da se žalbe građana Prijedora odnose i na pitanja koja nisu u nadležnosti lokalne samouprave nego viših nivoa vlasti, kao što su oblast penzijsko-invalidskog osiguranja, zatim pitanja otpremnine za radnike koji su dobili otkaz i pitanja civilnih žrtava rata.

“Postoji određen napredak i moj zaključak je da postoje dva paralelna procesa – nastojanje gradske administracije, skupštine i svih odbornika bez obzira na to iz kojeg naroda dolaze da se gleda u budućnost i drugi proces, koji stalno stoji otvoren, a to je da nisu riješena pitanja iz prošlosti koja se stalno vrte u krug i usporavaju taj /pravi/ proces koji je dobro formulisan i određen”, rekla je DŽumhurova novinarima u Prijedoru.

Ona je pozdravila postojanje besplatne pravne pomoći unutar gradske uprave, ističući da ne zna da li u nekoj lokalnoj zajednici u BiH na takav način funkcioniše besplatna pravna pomoć.

“Kada pogledate cjelokupnu administraciju, ona nastoji da bude servis građana i da nije tako ne bi dobila ISO sertifikat koji, uz godišnji monitoring, garantuje da je ona zaista servis građana”, navela je DŽumhurova.

Ona je istakla da je ombusman zaprimio samo jednu žalbu na rad Osnovnog suda u Prijedoru. “Tu je bila efikasna saradnja i recimo da pravosudni organi u Prijedoru rade efikasno, iako i oni imaju velik zaostatak predmeta i rješavaju taj zaostatak pojačanom normom”, naglasila je DŽumhurova.

Ona je dodala da je kod izbjeglica i interno raseljenih lica prisutan problem imovinsko-pravnih odnosa i nemogućnosti legalizacije stambenih objekata, a kod povratnika uslovljavanje infrastrukturnih projekata vlastitim udjelom mještana povratničkih naselja koji se poslije ne vidi u vlasništvu.

“Posebno želim da naglasim pitanje memorijalizacije. To pitanje ne može biti u javnim ustanovama na način da se postavljaju obilježja, spomenici za vojnike uposlenike koji su poginuli na jednoj strani, a istovremeno se ne stavljaju obilježja za uposlenike koji su poginuli kao civili, posebno jer je riječ o javnim ustanovama koje su vlasništvo svih građana i koje moraju imati tu neutralnost”, istakla je DŽumhurova.

Predstavnici Institucije ombudsmana za ljudska prava u saradnji sa OEBS-om borave u trodnevnoj posjeti Prijedoru, gdje razgovaraju sa predstavnicima institucija i nevladinih organizacija, kao i sa građanima.

DŽumhurova je dodala da su, osim Prijedora, Konjic, Derventa, Velika Kladuša, Drvar i Grahovo neke od lokalnih zajednica u kojima predstavnici ombudsmana za ljudska prava BiH borave tokom ove godine.

SRNA